Srpski dokumentarni film Galaksija o istoimenom legendarnom računalu nedavno je postao dostupan i gledateljima u Hrvatskoj i svijetu.
Snimljen 2021. godine, ali je tek nedavno postavljen na servis rccproductions.com na kojem se može kupiti pristup za 5,99 dolara. Servis nije savršen, pa su mogući manji problemi kod preuzimanja (npr. često funkcionira samo jedna od dvije tipke za spremanje filma u košaricu, op.a.), nakon čega je moguće gledanje filma preko navedenog servisa.
Dokumentarac Galaksija kreće uz glazbu vrlu sličnu onoj iz filma Wonder Woman 1984. i raznim prizorima gledatelje podsjeća na duh tog vremena u bivšoj Jugoslaviji. Uskoro naglasak stavlja na računalo Galaksija, koje je tada osmislio Voja Antonić - stručnjak koji je odlično poznavao i hardver i softver. Znanje je u to vrijeme bilo puno teže dostupno, jer nije bilo Interneta, pa Antonić pojašnjava kako je u svom radu koristio samo onaj integrirani krug za koji je uspio doći do podataka.
Dodatni izazov u t vrijeme predstavljala je i politička situacija. "Tadašnja vlada nikako nije imala razumijevanja za hobiste i entuzijaste. Vi ste u inozemstvu mogli kupiti mala osmobitna kućna računala ali ih niste mogli nikako uvesti, jer je bio zabranjen uvoz svih stvari koje koštaju preko 50 maraka" - pojašnjava Antonić u filmu. Ipak, u nekom trenutku su se računala izuzela iz tog pravila, ali su se i dalje mogla uvoziti samo do neke manje cijene što je primjerice omogućavalo uvoz Spectruma, dok su se skuplja računala i proizvodi i dalje švercali preko granice.
Antonić je skicirao računalo s minimalnim brojem dijelova i minimalnom cijenom i u suradnji s časopisom Galaksija (po kojem je računalo i dobilo ime) ponudio ga svima zainteresiranima na području Jugoslavije. Film otkriva i detalje o tome kako je uspio optimizirati skromnih 4kb memorije i maksimalno ih iskoristiti.
Priručnik za samogradnju računala objavljen je u časopisu Galaksija, a interes javnosti nadmašio je sva očekivanja. Redakcija je dobila oko 8000 pisama ljudi koji su htjeli naručiti dijelove.
Film navodi i kako svi građani nisu uspjeli iz prvog pokušaja sastaviti Galaksiju, pa je dijelu trebala i pomoć iskusnijih, a najčešća greška bila je hladni lem. Tvrtka Elektronika inženjering u suradnji s jednim državnim zavodom krenula je u proizvodnju Galaksija, koje su zahvaljujući tome uspjele ući u brojne škole u kojima je pojedinačni primjerak Galaksije često bio zaključan te se pokazivao tek na satovima informatike (to je vjerojatnije bio tehnički, a ne informatika kako se navodi u dokumentarcu op.a.).
Kako se Galaksija nije dalje razvijala, u drugoj polovini osamdesetih "ostavljena je da umre", no u novije vrijeme ponovno je rođen interes za starim računalima, o čemu također govori ovaj dokumentarac u kojem su prisutni i sugovornici iz Hrvatske poput Davora Pasarića iz riječkog muzeja Peek and Poke.
Na kraju vrijedi spomenuti kako je Iste godine kad je nastala Galaksija u Beogradu, u varaždinskoj tvrtki PEL elektronika započela serijska proizvodnja računala Galeb, koje je osmislio Miroslav Kocijan. On se u dokumentarcu ne spominje, no Rep.hr je 2013. godine objavio kraći intervju s Kocijanom koji je osim za Galeb zaslužan i za nastanak računala Orao.
