INTERVJU - MIROSLAV KOCIJAN: Galeb i Orao su moje djelo

INTERVJU - MIROSLAV KOCIJAN: Galeb i Orao su moje djelo

Miroslav Kocijan, tvorac računala Galeb i Orao nastalih početkom osamdesetih, ispričao nam je kako su nastala računala koja su mnogima bila prvo školsko računalo.

Kako je izgledao početak cijele priče?
Za nastanak Galeba definitivno su najzaslužniji bili ograničenje uvoza i poticajna atmosfera za stvaranje, a zaslužan je i splet okolnosti – međusobno poznavanje i suradnja jednog kruga ljudi. No, organizacija proizvodnje, odnosno šire prihvaćanje kao školskog standarda, ne bi se dogodio bez određene političke potpore u to vrijeme.

Gdje ste stekli tehnička znanja potrebna za stvaranje računala?
Dio sam znao zbog svoje struke iako sam tad bio prilično mlad (Kocijan je rođen 1961. godine, op.a.), a dio sam učio u hodu. Zanimljivo je kako sam u školi učio njemački, a sva literatura koju sam nabavio je bila na engleskom što je tražilo dodatan trud i vrijeme.

U to vrijeme nisu postojali alati za sastavljanje, trebalo je iz inozemstva prošvercati dijelove za prvo računalo, a i kad je krenula proizvodnja nije bilo lako nabavljati dijelove. Neke osnovne stvari proizvodile su se u bivšoj Jugoslaviji, ali su primjerice svi čipovi bili uvezeni, pri čemu je 10 do 20 posto uvezenih dijelova dolazilo iz istočnog bloka. U to vrijeme postojale su uvozne kvote i moglo se uvesti samo na račun ostvarenog izvoza. Da bi tvrtka PEL elektronika koja je sklapala računala uvezla potrebne dijelove izvozila je pletene košare.

Kod sastavljanja prvog računala na bazi 6800 procesora doživljaj je bio vidjeti i trenutak kad je proradio i prva slova na ekranu. Bio sam ponosan i što sam primjerice drugačije složio shemu nego je to sugerirala Motorola, ali je svejedno sve radilo.


(Foto: Unutrašnjost jednog od modela Orao)

Jeste li imali još nekoga ili ste sami napravili prvi model računala?
I Galeb i Orao su u potpunosti moje djelo. Nakon što sam otišao iz tvrtke bilo je još nekih promjena, ali ja sam u cijelosti sam složio prve modele, i pripadnu dokumentaciju...

Što je još bilo zanimljivo kod sastavljanja?
Nakon što je prvo 6800 računalo već bilo sastavljeno pomogli su i kitovi za izradu računala iz SAD-a i Velike Britanije koji su tada postojali i koji su poslužili kao uzori. Na takve kitove dodavao sam svoje inovacije, zvuk, hardversku grafiku… nije bilo gotovih asemblera, morao sam napisati vlastiti.

Zanimljivo je i kako je računalo zapravo koristilo 'posuđeni', pa prilagođeni Microsoftov Basic za 6502 procesor

Otkud ime Galeb?
Dosta ljudi krivo misli kako to ime vuče podrijetlo od vojnih aviona, ali nije, zapravo dolazi od knjige Richarda Bacha - Galeb Jonathan Livingston.

Vi ste u potpunosti kreirali računalo, tko ga je sklapao i bavio se prodajom?
Cijeli proces obuhvaćao je suradnju i uključenost više tvrtki i organizacija, i svi detalji nisu toliko važni, no uz već navedenu varaždinsku PEL elektroniku spomenuo bih zagrebačku tvrtku Velebit koja je organizirala da Orao postane školsko računalo. To kod prve izrade nije bilo niti u planu.

Bi li danas bilo moguće napraviti nešto slično?
Moguće je napraviti mnogo toga, neću reći sve, ima mnogo pametnih i sposobnih ljudi, no za organizaciju proizvodnje, ne postoji 'poduzetnička klima', država ne samo da ne stimulira, nego aktivno destimulira svaku proizvodnju.
Ovdje nije riječ samo o hardware-u, nego i software-u

Da se vratite u to vrijeme, biste li danas što drugačije napravili?
Ja sam zbog Galeba i Orla napustio fakultet, dosta mi se obećavalo, a u jednom trenutku ostao sam bez posla. Današnjim mladima poručujem da prvo završe fakultet.

Samo bih za kraj još dodao kako je na Internetu moguće pronaći emulator Orla koji je uz puno entuzijazma napravio Josip Petrušanec, pa svim zainteresiranima preporučujem njegovu stranicu.

ZADNJA TRI INTERVJUA NA REP.HR:

- - - IZDVOJITE MINUTU I PODRŽITE REP.HR - - -

Ako redovito posjećujete rep.hr, vjerojatno ste svjesni da objavljujemo niz članaka koji sadrže zanimljive i društveno korisne informacije. Nastojimo ukazati na nepravilnosti i prevare, promovirati uspjehe informatičara na natjecanjima, predstaviti nove projekte i inicijative i pružiti niz drugih informacija. Iako portal ima određene marketinško-prodajne aktivnosti, proizvodnja takvog sadržaja košta i - kao i drugim medijima - dodatni izvor prihoda pomogao bi u daljnjem rastu i razvoju. Brojni portali uveli su proteklih mjeseci zaključavanje članaka i pretplatu, a mi smo se odlučili za opciju dobrovoljnih priloga za koje se izdaju računi.

Podržati nas možete već s pet kuna, na što trebate potrošiti manje od minute. Dovoljno je izabrati sličicu s jednim od ponuđenih iznosa, a nakon toga u novom prozoru izabrati način plaćanja. Radi jednostavnosti i brzine plaćanja, podržane su mobilne aplikacije KEKS Pay, Aircash i Settle te kriptovalute. Uplata se realizira putem partnerske tvrtke Neoinfo i sustava mobilepaymentsgateway.com Sustav za plaćanja je trenutnu u testnoj fazi te se ispričavamo ako u početku bude nekih nesavršenosti. Ako uočite nekakav nedostatak ili vas zanima više informacija o sustavu možete nas kontaktirati na info@rep.hr

Izaberite iznos podrške: