Broj doktora znanosti koji su titulu dobili na nekom hrvatskom sveučilištu prošle godine iznosi 494, objavio je državni zavod za statistiku.
Na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 81,8 posto kandidata, na Sveučilištu u Osijeku 6,4 posto, na Sveučilištu u Rijeci 5,5 posto, na Sveučilištu u Splitu 4,5 posto, na Sveučilištu u Zadru 1,4 posto, a na Sveučilištu u Puli 0,4 posto kandidata. Zanimljivo je da je broj žena i muškaraca koji su doktorirali ove godine identičan.
U 2008. najveći broj doktorskih disertacija je iz područja biomedicine i zdravstva i iznosi 25,1 posto, slijedi područje društvenih znanosti s 19,6 posto, područje prirodnih znanosti s 18,4 posto, područje tehničkih znanosti s 15,4 posto, područje humanističkih znanosti s 14,6 posto, a najmanje doktorskih disertacija je iz područja biotehničkih znanosti, tj. 6,9 posto.
Prosječna starost doktora znanosti jest 40 godina dok je modalna grupa (s najvećom frekvencijom) od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku nešto mlađe (39 godina) od muškaraca (41 godina).
Akademski stupanj magistra znanosti već je steklo 70,0 posto doktora znanosti i u 70,1 posto slučajeva doktorska disertacija je iz istoga znanstvenog područja kao i magistarski rad. Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prethodno stekli akademski stupanj magistra znanosti, 94,8 posto steklo ga je u Republici Hrvatskoj, a 5,2 posto steklo ga je izvan nje.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja (52,4 posto), u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 19,6 posto, a u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 17,2 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 10,3 posto doktora znanosti dok je 0,5 posto doktora znanosti nezaposleno.
Troškove doktorskog studija i postupka stjecanja doktorata za 38,1 posto doktora znanosti platio je poslodavac, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platilo je za 33,0 posto doktora znanosti 27,7 posto njih sami su platili studij, a 1,2 posto pripada kategoriji ostalo.
