Predstavnici IT tvrtki dodjelu Zlatne kune ove godine gledali su samo iz publike, jer niti jedna nije dobila niti nominaciju.
Identična situacija ponovila se i kod dodjele znakova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta koja je prethodnih godina zaslužilo ukupno 14 proizvoda i usluga softverskih tvrtki, a ove godine niti jedan iz te branše. Pravo na znak Izvorno hrvatsko ove godine uglavnom su dobili vinari, a na znak Hrvatska kvaliteta nešto raznolikije društvo, no bez tvrtki koje bi se mogle nazvati tehnološkima. Kad je u pitanju Zlatna kuna dobitnik u kategoriji malih tvrtki je tvrtka Šestan Buch, u kategoriji srednjih Končar Mjerni transformatori, u kategoriji velikih AD plastik iz Solina, u kategoriji banaka i osiguranja Erste banka i Allianz osiguranje, inovacijama godine proglašeni su anatomski jastuk Pospanko i RASCO-vo vozilo Muvo, dok je Alica Werthelmer Baletić dobila Zlatnu kunu za životno djelo.
Vidošević: Ne može biti bolje u sljedećih par godina
Sami događaj započeo je dramatičnom prezentacijom niza podataka koji su podsjetili na katastrofalno stanje u hrvatskom gospodarstvu, a nastavio se govorom predsjednika HGK Nadana Vidoševića koji je rekao kako se veliki tanker koji krene u jednom smjeru ne može okrenuti brzo, ciljajući na to kako će trebati vremena za oporavak Hrvatske te je iluzorno očekivati kako može biti bolje u roku od samo par godina. Politički govori na tu temu su uglavnom izostali iako je državni vrh bio prilično zastupljen na događaju - uz predsjednika Ivu Josipovića u prvom redu nalazio se i predsjednik Sabora Josip Leko, potpredsjednik Vlade Branko Grčić i nekoliko ministara.
Mandić: Zašto IT tvrtke ne bi imale svoju kategoriju na Zlatnoj kuni?
Manji broj predstavnika ICT sektora nakon promatranja događaja iz publike nastavio je druženje na domjenku za sve prisutne također organiziranom u prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Direktor tvrtke IN2 Ante Mandić koji je i sam dobio zlatnu kunu prije nekoliko godina na događaju se našao u društvu Tomislava Cara iz Infinuma te za rep.hr prokomentirao kako nije jasno zbog čega se postoji posebna dodjela Zlatne kune za banke i osiguravajuća društva i dodao kako bi se slobodno mogla napraviti i posebna kategorija za IT tvrtke, dok je Car rekao kako su neke IT tvrtke prilično uspješne, pokazavši čuđenje zbog toga što ih nema među nominiranima.
Mandić je naknadno shvatio i kako se radilo o dodjeli napravljenoj na osnovu rezultata za 2011. godinu, pa je zaključio kako ne vidi razloga zbog kojih se trebalo toliko čekati za organizaciju događaja, a komentirao je i kako se pri izboru ostavlja previše različitih kriterija što ostavlja slobodu žiriju pri odluci. Po njegovom mišljenju, Zlatna kuna bi se trebala dodijeljivati u kategorijama sličnih industrijskih granama uz uvažavanje nekoliko ključnih kriterija uspješnosti, a kroz priznanje bi se trebala slati i poruka o onome što je državi važno - tj. prioritetima i strategiji.
Fotogalerija - Zlatna kuna 2013.
