Novosti vezane uz Zakon o strancima i Zakon o osobnoj iskaznici predstavljene su na današnjoj sjednici Vlade.
Područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj trenutno je uređeno važećim Zakonom o strancima koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012. godine. Na državljane država članica Europskog gospodarskog prostora i članove njihovih obitelji od 18. srpnja 2019. godine primjenjuje se Zakon o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članovima njihovih obitelji.
Ministar Božinović istaknuo je kako se najveća razlika u prijedlogu nove verzije Zakona odnosi na propisivanje novog modela zapošljavanja stranaca. Njime se propisuje da Vlada Republike Hrvatske više ne donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, već su poslodavci u obvezi prije podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad stranaca prethodno zatražiti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje provedbu testa tržišta rada. Ako se utvrdi da nema nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj koje ispunjavaju zahtjeve poslodavaca, poslodavci trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad Ministarstvu unutarnjih poslova, koje će po službenoj dužnosti od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zatražiti mišljenje za zapošljavanjem konkretnog stranca kod hrvatskog poslodavca. Postupak izdavanja dozvola za boravak i rad, uključujući provedbu testa tržišta rada, pred nadležnim tijelima može trajati najviše 30 dana.
Prijedlog zakona propisuje iznimke od provedbe testa tržišta rada vezano uz deficitarna zanimanja, primjerice tesari, zidari, konobari, mesari te u slučaju sezonskog rada do 90 dana u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu. Odluku o zanimanjima za koje poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je dužno donijeti u roku od osam dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća iz 2010. godine o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i Uredbe u vezi s kretanjem osoba s vizom za dugotrajni boravak, uvodi se i novi institut dugotrajne vize, takozvane vize D, u slučaju da je državljaninu treće zemlje odobren privremeni boravak u jednu od svrha propisanih Zakonom, kao što je rad, spajanje obitelji studiranje, istraživanje, srednjoškolsko obrazovanje, odnosno ako mu je izdana dozvola za boravak i rad, a za ulazak u Republiku Hrvatsku mu je potrebna viza.
Nadalje, novina je i da se propisuje i povoljnije reguliranje privremenog i stalnog boravka za pripadnike hrvatskog naroda sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, a koji imaju potvrdu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Također, pod povoljnijim uvjetima i članovi obitelji hrvatskog državljanina mogu steći stalni boravak, kao i stranci maloljetna djeca koja imaju odobren privremeni boravak u trajanju od tri godine, a jedan od roditelja ima odobren stalni boravak ili dugotrajno boravište.
Nakon nekoliko intenzivnih sastanaka Ureda premijera, Ministarstva unutarnjih poslova s predstavnicima IT sektora o čemu je rep.hr pisao danas, uvedena je novina kojom se propisuje i mogućnost reguliranja privremenog boravka ''digitalnim nomadima'' odnosno strancima koji obavljaju poslove digitalnim putem za inozemne poslodavce.
Kako Vlada Republike Hrvatske ne bi bila u obvezi ponovno donositi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca, propisano je da Zakon o strancima stupi na snagu od 1. siječnja 2021. godine.
„Podsjetio bih da je Vlada Republike Hrvatske dana 22. studenog 2019. godine donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote za 78.470 dozvola za novo zapošljavanje stranaca u 2020. godini, na dan 21. kolovoza 2020. godine za novo zapošljavanje iskorišteno je 26.243 kvota“, izjavio je ministar Božinović te dodao kako na dan 21. kolovoza 2020. godine 70.768 državljana trećih zemalja sukladno Zakonu o strancima ima važeći boravak u Republici Hrvatskoj, od toga 60.582 ima važeći privremeni boravak, a 10.186 stalni boravak.
Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade, ministar Božinović obrazložio je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj iskaznici.
Sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o jačanju sigurnosti osobnih iskaznica građana Unije i boravišnih isprava koje se izdaju građanima Unije i članovima njihovih obitelji koji ostvaruju pravo na slobodno kretanje, koja je stupila na snagu 1. kolovoza 2019. godine, a primjenjuje se u svim državama članicama od 2. kolovoza 2021. godine, napravljene su izmjene i dopune predmetnog zakona, od kojih je najvažnije istaknuti da se propisuje da će osobne iskaznice na posebnom čipu sadržavati biometrijske identifikatore nositelja osobne iskaznice, odnosno prikaz lica i dva otiska prstiju u digitalnom obliku.
Također, izmijenjena je i dobna granica za izdavanje osobnih iskaznica koje se izdaju bez roka važenja, odnosno trajno, na način da je dobna granica sa navršenih 65 podignuta na navršenih 70 godina starosti. Za građane do navršenih 70 godina osobne iskaznice će se izdavati s rokom važenja 5 godina kao i sada.
Propisana je i obveza povlačenja iz uporabe osobnih iskaznica izdanih bez roka važenja koje ne zadovoljavaju minimalne sigurnosne standarde definirane Uredbom te se izgled osobne iskaznice mijenja na način da će osobna iskaznica na prednjoj strani sadržavati dvoslovnu oznaku Republike Hrvatske otisnutu u negativu u plavom pravokutniku okruženu s 12 žutih zvjezdica.
„Osim izmjena, koje su napravljene radi usklađivanja s Uredbom, predloženim izmjenama i dopunama zakona omogućilo bi se korištenje elektroničke osobne iskaznice i na mobilnim uređajima (što je rep-hr najavio još u svibnju) , a ne samo na osobnim računalima kao do sada. Dakle, daje se mogućnost građanima da mogu pristupati elektroničkim uslugama te pravovaljano elektronički potpisivati dokumente korištenjem mobilnih telefona ili tableta. Bitno je za naglasiti da korištenje odgovarajućeg programskog rješenja za pokretne uređaje građani neće dodatno plaćati“, zaključio je ministar Božinović te dodao kako se ovim izmjenama također propisuje obveza osobama koje su navršile 16 godina života i kojima je sud u izvanparničnom postupku dopustio sklapanje braka sukladno odredbama Obiteljskog zakona, te su sklopile brak, da moraju ishoditi osobnu iskaznicu, ako imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske prihvatila je spomenute prijedloge zakona te ih upućuje Hrvatskom saboru na prvo čitanje.
