Popis poreznih dužnika koji je 31. listopada 2019. godine objavila Porezna uprava otkrio je tko su najveći dužnici državi.
Na njemu se nalazi 637 tvrtki s dugom državi većim od 300.000 kuna, pri čemu prva 24 imaju ukupno dugovanje državi veće od 10 milijuna kuna. Zanemare li se iznimke poput RIZ odašiljača u stečaju, većina tvrtki potpuno je nepoznata javnosti pa je bez proučavanja podataka teško procijeniti radi li se o novim ili starim tvrtkama i jesu li njihovi dugovi tek dijelić njihovih godišnjih prometa ili ih premašuju, ali je teško ne uočiti nekoliko j.d.o.o.-ova na listi i ne začuditi se kako su oni uspjeli ostvariti tolike dugove.
Na visokom petom mjestu nalaze se Suljić metali j.d.o.o. koji unatoč 46,74 milijuna kuna duga nisu u stečaju (bar prema stanju u tablici op.a.), no IT zajednici vjerojatno je zanimljivija tvrtka znakovitog imena Jabito brzo j.d.o.o. u stečaju koja je na 14. mjestu s 13,23 milijuna kuna duga državi. Najveći dio - 8,25 miijuna kuna - odnosi se na dug poreza i prireza na dohodak, a 4,98 milijuna kuna odnosi se na dug za doprinosa za obvezna osiguranja.
Na internetu nije moguće pronaći koja je djelatnost kojom se navedena tvrtka bavila u praksi, no u vlasništvu tvrtke vjerojatno je bila i istoimena Facebook stranica preko koje su se kraći period prodavali razni proizvodi, pa je za pretpostaviti da je internet prodaja bila jedna od djelatnosti te tvrtke, ali i drugih tvrtki istog vlasnika. Od 2011. ih je bilo deset, a sve osim jedne završile su u stečaju. S obzirom da je preko povezanih osoba moguće povezati Jabitobrzo j.d.o.o. i neke postojeće web trgovine među kojima i primjerice nešto poznatija Super Goldy, pretpostavka da je glavna djelatnost tvrtke prodaja preko interneta čini se još vjerojatnija, kao i da njihov ukupni broj prelazi navedenih deset.
U potrazi za informacijom o tome čime se tvrtka Jabitobrzo j.d.o.o. točno bavila, rep.hr je kontaktirao Josipu Jurčić, koja je u Sudskom registru navedena kao stečajna upraviteljica tvrtke. Ona je pojasnila kako se radilo o stečaju provedenom u jednom danu, zbog čega nije bila upoznata s detaljima slučaja. Nakon njezinog komentara kako je ukupni dug tvrtke vjerojatno bio i veći od 13,23 milijuna kuna državi, na e-Oglasnoj ploči pronašli smo podatak o 16,53 milijuna kuna ukupnog duga.
Računovodstvenu forenzičarku i vlasnicu tvrtke PKF Forenzika Prima Dianu Antičić upitali smo kako je moguće stvoriti toliki dug, na što je ona odgovorila kako se vjerojatno radi o kombinaciji prijavljenih poreznih obveza i onih utvrđenih u poreznom nadzoru. Primjerice, moglo se raditi o nevjerodostojnim putnim nalozima koji su nakon na temelju provedenog poreznog nadzora pretvoreni u neto plaću, čijim su preračunom na bruto plaću utvrđeni porezi i prirez i doprinosi na i iz plaće, sve uz primjenu preračunate stope. Alternativno, moguće da je i riječ o isplaćenoj dobiti na koju vlasnik u j.d.o.o. nije imao pravo do ispunjenja zakonom propisanih uvjeta o povećanju temeljnog kapitala, isplaćenim pozajmicama koje imaju prirodu prikrivene isplate dobiti i drugim sličnim okolnostima koje u slučaju poreznog nadzora vode ka ovakvom poreznom tretmanu.
