Planove Sveučilišnog računskog centra SRCE za 2019. godinu na današnjoj konferenciji za medije predstavili su ravnatelj dr.sc. Zoran Bekić i njegov zamjenik Ivan Marić.
Naglasak predstavljanja bio je na tri velike aktivnosti: uspostava i izgradnja Hrvatskog znanstvenog i obrazovnog oblaka (HR-ZOO), uspostavu Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) i nabavu licenci najmanje dva softvera za provjeru autentičnosti tekstova..
Hrvatski znanstveni i obrazovni oblak trogodišnji je projekt vrijedan 196 milijuna kuna i jedan od bitnijih projekata u sustavu znanosti i obrazovanja. Sastoji se od šest projektnih aktivnosti podijeljenih u 26 zadataka, a u ovoj fazi u njega je uključeno 36 zaposlenika Srca i sedam zaposlenika CARNeta.
U sklopu njega 55 milijuna kuna potrošit će se za uređivanje uz SRCE još četiri manja računska centra - na Borongaju u Zagrebu, na FESB-u u Splitu, na Sveučilišnom kampusu na Trsatu u Rijeci te u novom studentskom domu u Osijeku.
Konferencija DEI 2019. koja je već najavljena u rep.hr-ovom kalendaru događaja također će poslužiti kao uvodna konferencija projekta.
Drugi veliki projekt Srca i Ministarstva znanosti i obrazovanja koji uzima zamah tijekom 2019. godine vezan je uz uspostavu Informacijskog sustava o hrvatskoj znanstvenoj djelatnosti (CroRIS) u okviru projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje kojeg vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja i koji se također financira sredstvima iz strukturnih fondova EU. Srce u suradnji s ministarstvom radi na izgradnji cjelovitog sustava koji će povezivanjem postojećih informacijskih sustava i izgradnjom nedostajućih komponenti osigurati potpune i relevantne informacije o stanju, rezultatima ali i potencijalima hrvatskog istraživačkog prostora.
Marić i Bekić najavili su i nabavu najmanje dva softvera za provjeru autentičnosti tekstova koji će primarno služiti studentima na visokim učilištima prilikom izrade radova. Pristup navedenom sustavu imat će studenti, nastavnici i drugi unutar sustava znanosti. Sustav će moći pretraživati razne inozemne baze, a preko sustava Dabar i radove hrvatskih studenata, s time da u uslugu nije uključeno prevođenje, tako da će tek u rijetkim slučajevima otkrivati sumnju na prepisivanje uz koje je obavljeno i prevođenje.
Čini se da će osnovna svrha softvera biti edukativna, a sveučilište koje ima svoju autonomiju moći će ga koristiti i u svrhu provjere autentičnosti radova, uz napomenu kako je na mentorima da procjene je li nešto doista plagijat, s obzirom da različite struke toleriraju različite postotke sličnosti u tekstovima.
Uz ove ključne projekte, vrijedi podsjetiti kako postoji više od 50 različitih digitalnih usluga koje Srce pruža svojim korisnicima. Njih je potrebno kontinuirano održavati i unaprjeđivati, a među njima su sustavi kao što su AAI@EduHr, ISVU, ISRHKO, ISSP, već spomenuti. Dabar, Hrčak, Merlin, edu4IT, klaster Isabella, CRO NGI i drugi.
Plan rada Srca za 2019. godinu prihvaćen je na sjednici Upravnog vijeća Srca krajem prosinca 2018. godine, a može se pronaći ovdje (PDF).
