Oracle daysi 2012: Nova rješenja i primjeri iz prakse

Oracle daysi 2012: Nova rješenja i primjeri iz prakse

Više od 500 sudionika protekla dva dana pratilo je šestu po redu Oracleovu konferenciju koja je predstavila nova hardverska i softverska rješenja ovog proizvođača i niz case study primjera iz hrvatskih tvrtki koji potvrđuju dosadašnju uspješnu uporabu Oracle rješenja.  

(Foto: Case study prezentacija u jednoj od dvorana Hypo centra)

Konferencija je po prvi put podijeljena u dva dana, pri čemu je prvi dan bio poslovni, a drugi tehnološki.

Događaj je otvorio generalni direktor Oraclea Hrvatska Marin Tadić koji je istaknuo kako IT donosi uštede uz povećanje učinkovitosti, a potpredsjednik Oraclea za tehnologiju u EMEA regiji Steve Wainwright istaknuo je cjelovitost Oracleovih rješenja kao alternativu nepotrebnoj složenosti nekih drugih IT sustava.

Niz case-study prezentacija prikazanih tijekom dva dana pružio je čitav niz zanimljivih informacija, pa su se tako mogli čuti svi nedostaci prvotnog (neOracleovog op.a.) ERP rješenja koje su koristili Zdravko i Višnja Pevec što je uključivalo čak i javljanje IT tvtrki prilikom svakog obračuna PDV-a, moglo se saznati što je to lokacijska inteligencija i u kojim situacijama je dobro koristiti je, vidjeti koje prednosti donose Oracleova rješenja u kombinaciji sa znanjem hrvatskih softverskih tvrtki, ali i čuti uzdahe kad su se među publikom spominjale cijena nekih servera.

Marin Tadić: Konsolidacija bi donijela velike uštede


Direktor hrvatske podružnice SAP-a nedavno je pohvalio pristupačnost i skromnost nove Vlade, koji su za njega pravo osvježenje nakon što s njihovim prethodnicima dvije godine nije mogao dogovoriti ni sastanak. Jeste li Vi optimistični po tom pitanju?
Ne mogu to još nazvati optimizmom, ali za sada primjećujemo susretljivost i dobru volju. Osobno nisam ni ja bio zadovoljan bivšim Uredom za e-Hrvatsku jer u njemu nisam našao sugovornika, niti adresu na kojoj bi mogli dati neke preporuke. Svakako dajem podršku g. Darku Pariću i njegovim idejama i nekim akcijskim planovima. S obzirom koliko smo vremena propustili za neke konkretne pomake, vjerujem da ćemo postati „nužni“ partneri, jer jedino zajednički možemo dovesti stanje na kolosjek na kojem će se moći događati željeni pomaci. Ipak moram istaknuti, promjene se neće dogoditi preko noći.


(Foto: Marin Tadić i Steve Wainwight)

Tijekom press briefinga spomenuli ste podatak o 2000 baza podataka u državnoj upravi i potrebi za racionalizacijom odnosno smanjenju njihovog broja.

Da, u proteklih mjesec dana se u više navrata iz državne uprave mogao čuti podatak o postojanju 2000 različitih baza i 200 registara, koji djeluju izolirano. Osobno na to gledam kao rezultat manjka strategije i koordinaciju koju je do sada trebao provoditi Ured e-Hrvatske.

Kakve troškove i uštede može izazvati racionalizacija baza i registara?
Kad imate 200 registara problemi mogu biti zakonske i tehničke prirode. Naime, ako pristupate prema više registara koji se ne nalaze na jednom jedinstvenom mjestu (već na različitim fizičkim adresama tj. data centrima) onda morate koristiti tehnologije kojima pristupate tim podacima što automatski znači da povećavate inicijalne troškove. Probleme s ažurnostima podataka također neću spominjati jer je i to čest problem koji za sobom nosi dodatne troškove. Naime, neažuriran podatak postaje netočna informacija, a ako građaninu pošaljete službeni dokument s netočnom informacijom, onda će se on na taj dopis moći žaliti... i tu započinje priča s efikasnošću javne administracije koja ima svoj pridjeljeni trošak. Često sam viđao i situacije gdje neka državna agencija nema pravo pristupa u neke određene registre jer je postojala neka zakonska prepreka, što bi dodatno usporavalo opisane procese. Prijedlogom g. Parića kojim najavljuje konsolidaciju, vidljivo bi se napravile velike uštede: u slučaju baza podataka tu je i 2000 ugovora o održavanju, vjerojatno nekoliko stotina servera, licenci OS i baza podataka, troškovi osoblja koje održava te baze... govorimo o ogromnim troškovima

 Jedino rješenje navedene situacije je konsolidacija, ali pri tome prvi korak mora biti konsolidacija svih baza na razini svakog pojedinog ministarstva, te u idućem koraku odlučiti da li napraviti i potpunu i konačnu konsolidaciju svih ministarstava. U cijelom procesu, ne smije se zaboraviti i niz predradnji koje treba prethodno odraditi a to su - je ukloniti podatke koji se preklapaju, očistiti netočne podatke, osigurati konzistentnost podataka (dakle unijeti povijesne podatke koji nedostaju), osigurati sigurnost baze kroz kriptiranje sadržaja, te definirati korisnike koji smiju pristupati pojedinim dijelovima sadržaja baze. Kao svjetski i domaći lider u tom području, imamo dosta toga za preporučiti, pa se nadam da će se naše preporuke prepoznati kao korisne i provjerene.