Spremnost tvrtki na budućnost bila je tema nadahnjujućeg predavanja koje je na BE-terninoj konferenciji u četvrtak održao profesor menadžmente Vikas Tibrewala.
Na samom početku on je pojasnio kako su neki događaji predvidivi, ali neki nisu te je glavni problem u razlikovanju predvidivih i nepredvidivih. Primjerice, 2012. godine kad je Tesla predstavila svoj drugi model, model S, ta kompanija se uopće nije nalazila na ljestvici top 20 automobilskih tvrtki najspremnijih na budućnost, jer nitko tada nije prepoznao potencijal automobila na struju. Tesla je danas na vrhu te ljestvice, no to tvrtki i dalje ne jamči da budućnost neće otići u neočekivanom smjeru.
Concorde avioni koji su prvi probni let imali 1969. godine, izgledali su kao avioni pred kojima je svijetla budućnost, no te planove je ozbiljno poljuljala invazija na Izrael 1973. godine, zbog čega su cijene goriva, doslovno preko noći, porasle za 500 posto. Taj neočekivani događaj značajno im je smanjio isplativost i rezultirao otkazivanjem velikog broja narudžbi, što je na kraju rezultiralo povlačenjem iz upotrebe 2003. godine.
Kodak, koji je prije 15 godina bio drugi globalno najpoznatiji brend odmah nakon Coca Cole, izumio je digitalni fotoaparat, ali je umjesto smjera u kojem trebaju ići taj izum prepoznao kao prijetnju za svoje fotoaparate koji koriste film. No, kako su i drugi uskoro izumili digitalne fotoaparate, smjer budućnosti bio je određen.
Xerox koji se bavio proizvodnjom fotokopirnih aparata imao je inovacije poput miša za računalo, ali nije uspio u finalnom koraku - njihovoj komercijalizaciji. U slučaju miša, to je iskoristio Apple koji je u dogovoru s Xeroxom na puno bolji način iskoristio taj izum. Još jedna priča o neuspjehu zbog neprilagođavanja odnosi se na BlackBerry, proizvođača koji je osmislio prve modele pametnih telefona, ali nije uspio pratiti promjene na tržištu
Tibrewala je tijekom predavanja dao i primjere iz rata, poput jako branjene francusko-njemačke granice što su Nijemci zaobišli ulaskom u Francusku preko Belgije ili američkim nerazumijevanjem japanske kulture, zbog čega nisu predvidjeli pilote kamikaze koji su napadali njihove brodove.
Upozorio je na pogreški samouvjerenosti koju mnoge tvrtke imaju (krivo) misleći kako su spremne .Tu mogućnost neuspjeha zbog nespremnosti na budućnost nazvao je luciferovim genom, prema biblijskoj priči o Luciferu, anđelu koji je završio u paklu.
Na zanimljivo pitanje iz publike o tome kojoj od top pet kompanija je luciferov gen najvjerojatniji, odgovorio je kako bi to mogao biti Facebook.
