Izvješće o digitalnom desetljeću otkriva u čemu je Hrvatska dobra, a u čemu loša

Izvješće o digitalnom desetljeću otkriva u čemu je Hrvatska dobra, a u čemu loša

Europska komisija prošlog tjedna objavila je prvo izvješće o digitalnom desetljeću koje obuhvaća sve članice Europske unije.

To je poslužilo kao povod za briefing s novinarima, koji je održan danas u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva (SDURDD). Na njemu je prezentirano izvješće u čijem fokusu je i ovaj put bio DESI indeks koji prikazuje rang listu država članica, no državni tajnik Bernard Gršić pojasnio je kako je došlo do male promjene te on sada uspoređuje doprinos svake države članice prema cilju koji je Europska unija zadala za digitalno desetljeće.

Hrvatska napreduje, ali ima još prostora za napredak

Prema izvješću, digitalna transformacija hrvatskog gospodarstva i društva napreduje, a najveći doprinos je zabilježen u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičke mreže i digitalizaciji poslovanja. Indikatori DESI indeksa se više ne mogu vidjeti odjednom na jednom mjestu kao ranije, ali se mogu pogledati pojedinačno. Podijeljeni su na indikatore vezane uz digitalne vještine, digitalnu infrastrukturu, digitalnu transformaciju poslovanja i digitalizaciju javnih usluga. Indikator u kojem je Hrvatska najlošija u cijeloj Uniji je onaj koji prikazuje stanje Unaprijed ispunjenih obrazaca, odnosno jednostavnost popunjavanja raznih državnih digitalnih formulara. SDURDD na tom području radi na nekoliko projekata nakon čega bi trebala biti poboljšana izmjena podataka između baza i državnih tijela, što bi se trebalo pozitivno odraziti i na status Hrvatske u tom području. Cijelo izvješće može se preuzeti ovdje.

"Cijela reforma u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti definirana na temu interoperabilnosti, pa ćemo do ispunjenja Nacionalnog plana opravka i otpornosti 2025. godine imati sve registre povezane i sve sustave umrežene" - rekao je Gršić o tom preduvjetu za povlačenje i automatsko unošenje raznih podataka.

Hrvatskih građana koji znaju stvarati digitalni sadržaj ima više od korisnika Interneta?

Pokazatelji u DESI indeksu računaju se uglavnom na temelju podataka Eurostata i drugih istraživanja. Neki od njih pomalo iiznenađuju i zbunjuju. Primjerice, kad je u pitanju broj korisnika Interneta, Hrvatska je na predzadnjem mjestu jer ga koristi 80,65 pojedinaca u dobi od 16 do 74 godine. Istovremeno, postotak pojedinaca koji imaju barem osnovne vještine stvaranja digitalnog sadržaja u dobi od 16 do 74 godine za Hrvatsku iznosi 81,25 posto što je stavlja na visoko treće mjesto i što znači da je broj onih koji imaju osnovne vještine digitalnog sadržaja veći od broja korisnika Interneta. Hrvatska je jedina država u kojoj je postotak stvaratelja digitalnog sadržaja veći od postotka onih koji koriste Internet.

Neovisno o pokazateljima iz DESI-ja, Gršić je spomenuo i Središnji registar državne imovine - državni registar čije upravljanje je dodijeljeno SDURDD-u. Osim podataka o nekretninama u njega će do kraja godine biti upisani i financijska imovina, prava i obveze te drugi oblici imovine.

Infrastruktura CEZIH-a će biti znatno bolja, ali tijekom duge migracije moguće još prekida u radu

Odgovarajući na novinarska pitanja prokomentirao je i CEZIH koji trenutno prolazi migraciju u Centar dijeljenih usluga koja će trajati sve do lipnja 2024. godine. Novo okruženje bit će redundantnije, skalabilnije i kvalitetnije, a zbog selidbe s jedne na drugu tehnologiju tijekom tog razdoblja bit će mogući kratkotrajni problemi u funkcioniranju CEZIH-a.