Inteligentni PDF kao platforma za e-poslovanje i e-upravu, tema je o kojoj je u nastavku e-biz 2013 konferencije govorio Goran Pećarina iz HSM Informatike.
PDF je daleko najpopularniji format elektroničkog poslovanja kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Govoreći na globalnoj razini prema podacima iz 2011. godine 30,6 posto računa izdaje se u PDF formatu. Međutim, velika većina primatelja takvih PDF-ova ih jednostavno isprinta i zatim ručno ispisuje, a tek su kod manjine integrirani u sustav. Rješenje je inteligenti PDF, objasnio je okupljenima Pećarina.
Inteligentni PDF sastoji se od tri komponente: PDF dio koji osigurava vjerodostojnu prezentaciju, arhiviranje, prikaz i validaciju digitalnog potpisa. Komponenta poslovne logike jamči kvalitetu unosa podataka, dok XML dio osigurava integraciju u poslovne sustave. Ova tehnologija omogućava neometanu komunikaciju između nezavisnih osoba i organizacija, a može se integrirati u različite sustave, rekao je Pećarina.
Prednosti kod korištenje inteligentnog PDF-a su smanjenje u odustajanju u online uslugama od 30 posto, smanjenje od 60 posto u pozivima za podršku te eliminacija troškova unosa podataka iz obrazaca koja Europu stoji 8 milijardi eura.
Inteligentni PDF se može upotrijebiti u praktički svakoj transakciji koja koristi neki strukturirani dokument: za račune, izvode, ugovore, police, zatim transakcije od korisnika prema organizaciji (naručivanje, registracija), internim procesima (ljudski resursi, sustav kvalitete…) te B2B procesima među partnerskim tvrtkama. U Hrvatskoj se koristi u različitim uslugama u sklopu Hitro.hr servisa (e-mirovinsko, e-tvrtka), zatim e-ovrha, koriste ju dva ministarstva u internim procesima, FINA-i kao informacijskom posrednik za e-račun, a uskoro će biti i u primjeni za prijavu lijekova u HALMED-u (Agenciji za lijekove i medicinske proizvode.
Andreja Kajtaz iz Fine govorila je o digitalnim certifikatima u procesima fiskalizacije, budući da je ta institucija trenutačno jedina u Hrvatskoj ovlaštena za njihovo izdavanje. Digitalni certifikat služi nedvojbenoj autentikaciji i zaštiti integriteta korisnika. U slučaju da nema certifikata ili postoji nekakav problem s njim obveznik fiskalizacije neće povratno od Porezne uprave dobiti JIR broj na računu.
Digitalni certifikat ne ovisi niti o jednom operativnom sustavu, svaka aplikacija ga može koristiti, a obveznike fiskalizacije košta 300 kuna na pet godina. Kajtaz je za kraj istaknula da je više od 500 informatičkih tvrtki napravilo rješenja za fiskalizaciju, a da je Fina izdala preko 40.000 digitalnih certifikata.
