Informatizacija zdravstva mogla bi donijeti 30 milijardi kuna uštede

Nepovezani IT sustavi hrvatskih bolnica jedna su od glavnih prepreka podizanju kvalitete zdravstvenih usluga, unatoč pomacima koji su ostvareni uvođenjem e-uputnice i e-recepta u sustav primarne zdravstvene zaštite, te tehnološki suvremeni administracijsko-financijski dio, rečeno je na drugom okruglom stolu "Analiza zdravstvenog sustava" koju su organizirali magazin Banka i zagrebački Ekonomski institut.

Kako piše Banka, informatizacija sustava primarne zdravstvene zaštite kroz implementaciju e-recepta i e-uputnice koje koristi više od 4800 pedijatrijskih, ginekoloških i stomatoloških ordinacija, ordinacija školske i opće medicine, oko 1150 ljekarni, stotinjak biokemijskih laboratorija i oko 1150 izvanbolničkih ustanova specijalističke-konzilijarne zdravstvene zaštite, jedini je pozitivan primjer e-zdravstva u Hrvatskoj.

Prema riječima pomoćnika ravnatelja za informatičku tehnologiju HZZO-a Zvonimira Pavića, sustav e-recepta koji je u primijenio od početka prošle godine izdano je više od 40 milijuna recepata i ostvarena izravna ušteda od dva i pol milijuna kuna i još otprilike toliko zbog manjih troškova obrade, arhiviranja i zapisa. E-uputnica još uvijek nije dovoljno prepoznata jer dijelovi sustava poput otpusnih pisama nisu digitalizirani, a na niskoj razini implementacije je i razmjena podataka o pretragama, međutim najveća prepreka je što u sustav nisu uključene hrvatske bolnice. Za uspjeh integracije IT segmenta u sustav primarne zdravstvene zaštite najzaslužniji je prethodno dobro definiran poslovni proces na koji je bilo jednostavno primijeniti informatička rješenja, a uvođenjem e-kartona i e-naručivanja te povezivanje bolnica donijet će deset puta veće benefite u odnosu na prvu fazu informatizacije, prenosi magazin Banka. Najveća prepreka potpunom uvođenju elektronske razmjene podataka u sve zdravstvene ustanove su bolnički informacijski sustavi koji su nepovezani, nestandardizirani i nekompatibilni, rekao je na okruglom stolu v.d. ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Siniša Varga. "U postojećem sustavu je pedesetak međusobno nepovezanih registara, ne postoji dobar izvještajni sustav, nema nadzora sustava na nacionalnoj razini. Dvadesetak bolnica ni nema informacijski sustav ili je on na vrlo primitivnoj razini", objasnio je Varga. Prema HZZO-u krivnja za takvu situaciju je djelomično i na lošoj komunikaciji s liječnicima koji bi, kao korisnici sustava, mogli svojim primjedbama dati puno korisnih i praktičnih savjeta za podizanje učinkovitosti cijelog sustava.

E-karton bi kroz deset godina uštedio pet milijardi dolara hrvatskom gospodarstvu

Predsjednica Uprave Ericsson Nikole Tesle Gordana Kovačević predstavila je iskustva australskog zdravstvenog sustava koji je kroz deset godina korištenja e-kartona ostvarila uštedu od 27,8 milijardi američkih dolara što bi skalirano po broju stanovnika iznosilo 5 milijardi dolara uštede u slučaju primjene istog sustava u Hrvatskoj. Prema Euro Health Consumer Indexu, Hrvatska je 2009. godine u kategoriji e-zdravstva prikupila 54 boda od ukupnih 75, međutim potrebno je ostvariti značajne pomake na dostupnosti usluga i ishodima liječenja kako bi napredovali po EHCI indeksu. Iz prezentacije ravnatelja HZZO-a vidljivo je da nešto više od 60 hrvatskih bolnica upravlja s preko pedeset posto ukupnog budžeta hrvatskog zdravstva, točnije s 11 milijardi kuna, što je oko 10 posto državnog proračuna, međutim samo 42 bolnice imaju vlastiti bolnički informacijski sustav, dok njih dvadesetak uopće nemaju nikakav oblik IT-a. Osim novčane uštede, informatizacija pridonosi i smanjenju potrebe za ručnim unosom podataka čime se omogućuje preraspodjela zaposlenika na druge poslove unutar hrvatskog zdravstva.