Analizu razvoja digitalizacije u Hrvatskoj i rezultate poslovanja hrvatskog ICT sektora predstavila je danas novinarima Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno njezina Udruga za informatičke i komunikacijske djelatnosti.
Predsjednik udruge Boris Drilo, dopredsjednik udruge Hrvoje Balen i drugi njezini čelnici, prezentirali su dosadašnje rezultate sektora i njihova očekivanja u sljedećim godinama.
Kako ubrzati digitalizaciju?
Prema DESI indeksu, Hrvatska je u 2017. godini zauzimala 22. mjesto u Europskoj uniji u području digitalizacije. Napredak u odnosu na prethodnu godinu iznosio je 3,5 bodova, što joj je omogućilo napredak za jedno mjesto, a HUP je za cilj postavio dolazak na 15. mjesto do 2021. godine, za što bi prema trenutnim uvjetima bio potreban rast od 5,1 bodova godišnje. Hrvatska trenutno u području povezivosti i ljudskog kapitala napreduje brže od prosjeka Europske unije, dok ima znatno lošije rezultate po pitanju napretka u području integracije digitalnih tehnologija.
HUP vjeruje kako bi se na području povezivosti moglo brže napredovati uz smanjenje naknade za radiofrekvencijski spektar, smanjenje naknade za pravo puta i bržom konzumacijom EU fondova. Prostor za napredak u području ljudskog kapitala vide u smanjenju poreza na dohodak, akcijskom planu za digitalna radna mjesta i u promociji STEM zanimanja, dok prostor za napredak u području integracije digitalnih tehnologija vide u području ICT voucherima za digitalizaciju malih tvrtki,promocijom uspješnih primjera digitalizacije, promocijom mogućnosti hrvatske ICT industrije i sudjelovanjem u izradi strategij digitalne ekonomije.
Hrvoje Balen istaknuo je kako već postoje mjere poput bespovratnih potpora o kojima je rep.hr pisao ovih dana (web, IT rješenja), no kako je papirologija vezana uz njih zahtjevna što reducira broj tvrtki koje uspiju dobiti sredstva.
Koji su najveći sektori u hrvatskom ICT-u?
Predstavio je i najveće sektore u hrvatskom ICT-u, njihove prihode i neke od vodećih predstavnika u tim sektorima. Prema kriteriju prihoda, prvo mjesto zauzimaju telekomunikacije s 13,7 milijardi kuna prihoda, drugo programiranje, konzultantske i slične usluge s 9,97 milijardi kuna, treće proizvodnja računala i periferne opreme s 4,29 milijardi kuna, a slijede još proizvodnja komunikacijske opreme (1,86 mlrd), veleprodaja računala, periferne opreme i softvera (1,25 mlrd), veleprodaja elektronike i telekomunikacijske opreme (1,18 mlrd) i obrada podataka, hosting i web portali s 1,13 milijardi kuna.
Računalno programiranje bilježi veliki rast prihoda, čak 29 posto u 2017. godini odnosno 95 posto u proteklih deset godina. Ono bilježi i veliki rast izvoza - 25 posto u prošloj godini, odnosno 195 posto u proteklih deset godina. Tvrtke koje se njime bave zapošljavaju preko 16.000 zaposlenih i ostvaruju preko 700.000 kuna prihoda po zaposleniku na godišnjoj razini.
