Hrvatska IT industrija teška je 21 milijardu kuna, od čega se šest milijardi odnosi na izvoz. Ima 28 tisuća zaposlenih u 4649 tvrtki, a prosječna neto plaća iznosi 7722 kune.
Dio je to podataka iz detaljne analize koju je naručila Hrvatska gospodarska komora, a prezentirana je danas u njezinom prostoru u Zagrebu. Koliko je navedena analiza temeljita, vidi se iz toga što sadrži 105 stranica, dok je okupljenima podijeljen njezin sažetak koji će za par dana biti dostupan u obliku PDF dokumenta na stranicama HGK. Isti sažetak može se vidjeti i otvaranjem galerije pri dnu ovog članka.
Prezentacija analize započela je pozdravnim govorom potpredsjednika HGK za industriju i energetiku Tomislava Radoša i uvodnim govorom predsjednika Udruženja za IT pri HGK i predsjednika Uprave tvrtke Span Nikole Dujmovića, a same podatke prezentirao je Dalibor Subotičanec iz iste tvrtke. Naglasak analize bio je na podacima iz 2017. godine, kao i kretanjima raznih pokazatelja od 2008. do 2017. godine.
HRVATSKO GOSPODARSTVO TONE, IT RASTE
A oni pokazuju da IT industrija ostvaruje puno bolje rezultate nego hrvatsko gospodarstvo općenito. Dok je u Hrvatskoj ukupni broj radnih mjesta u tom razdoblju padao, u IT-u je rastao - povećao se sa 16798 na 28347, što predstavlja rast od 68,7 posto. U istom razdoblju prosječna neto plaća u IT industriji porasla je sa 6118 kuna na 7722 kune. Gleda li se pet glavnih skupina, najviše plaće imaju pružatelji outsourcing usluga - 9626 kuna. Slijede proizvođači pakiranog softvera s 9499 kuna, IT uslužne tvrtke sa 7388 kuna, trgovci IT opremom i softverom sa 6337 kuna i proizvođači IT opreme i komponenti sa 5388 kuna. Nikola Dujmović ukazao je i na problem što neke IT tvrtke imaju "krive" NKD-ove, odnosno u Državnom zavodu za statistiku vode se u nekim drugim grupama. Poznatije tvrtke tog tipa poput M SAN-a i Ericssona Nikole Tesla "ručno" su ubačene u analizu, a Dujmović je sve zainteresirane obavijestio kako su iz DZS-a rekli da će omogućiti jednostavnu izmjenu navedenih podataka, kako bi slika o IT industriji s vremenom postala realnija. Telekomi nisu uključeni u ovu analizu.
SPECIFIČNOSTI HRVATSKOG IT-a: TRANSFORMACIJA IZVOZA, USITNJAVANJE IT TRŽIŠTA
U prethodnih devet godina, hrvatski IT zabilježio je i transformaciju izvoza. IT uslužna poduzeća koja su 2008 godine u izvozu sudjelovala sa samo 10,1 posto, prošle su godine bila glavna izvozna snaga s udjelom od 38 posto izvoza cijele IT industrije. Iako bi bilo za očekivati da će se IT tržište ukrupnjavati, u Hrvatskoj je trend suprotan i prosječan broj zaposlenih u IT tvrtki smanjio se sa 7,3 na 6,1.
Kad se hrvatska IT industrija uspoređuje s onom u Europskoj uniji po kriteriju prihoda po zaposlenom, prosječnih plaća, troškova osoblja po zaposlenom, broja radnih mjesta na tisuću stanovnika, broja tvrtki na milijun stanovnika i dodanoj vrijednosti po zaposlenom, ona je na 40,5 posto europske.
Po završetku prezentacije analize, uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali Anita Cvetić Oreščanin, članica Upravnog odbora CISEx-a i članica Uprave tvrtke Poslovna inteligencija, direktor OMNIAconsulta Boris Žitnik, NIkola Dujmović, direktor Calista Ivan Maglić i član Uprave Algebre Hrvoje Balen, a moderirao ju je Aron Paulić iz Buga.
Oni su u raspravi iznijeli svoja iskustva u poslovanju na hrvatskom i inozemnom IT tržištu.
Nikola Dujmović kritizirao je hrvatske tvrtke koje su vrlo spore u odlučivanju i sve kazao jednom rečenicom: "Ne možete o Agile projektu pregovarati tri godine". Po njemu je uzrok problema već u Ekonomskom fakultetu koji školuje menadžment kadrove s krivim mindsetom kad su u pitanju IT projekti.
Spomenuo je i kako su nas brojni prestigli, navodeći kako po Azerbajdžanu hodaju policajci s tabletima, dok se primjerice vize izdaju digitalno u roku od dva dana, dok su Azerbajdžanci koji su dolazili u Hrvatsku na kraju tražili schengensku vizu preko Italije, jer je naši nisu mogli izdati u razumnom roku.
Kritizirao je i odluku države da ukine R&D subvencije, ističući kako R&D nije nevažan, jer se industrija ne razvija samo na realizaciji tuđih ideja.
Govoreći o manjku kadrova na tržištu, Anita Cvetić Oreščanin rekla je kako se osjeti nedostatak stručnjaka, ali situacija ipak nije toliko loša. Poslovna inteligencija ove je godine zaposlila 30 ljudi, od čega polovicu s pet i više godina staža. Ipak, velika razlika se vidi kod objava natječaja jer se javi znatno dramatično manje ljudi nego nekad. Hrvoje Balen komentirao je stanje u visokom školstvu i istaknuo kako Hrvatska trenutno privlači jako mali broj stranih studenata. "Studije moramo otvarati na engleskom jeziku" - rekao je Balen, ciljajući pri tome ne samo na privlačenje stranih studenata, nego i na bolje osposobljavanje naših.
Nakon par pitanja iz publike, događaj je završio božićnim domjenkom.
Stanje hrvatske IT industrije 2018 - HGK
