Korištenje e-računa nije nešto što nameće isključivo Europska unija već je to pitanje automatizacije poslovanja i smanjenja troškova, rečeno je na okruglom stolu o primjeni e-računa u Hrvatskoj u sklopu e-biz 2013 konferencije.
U prilog tome govori i činjenica da se e-račun primjenjuje u 56 zemalja svijeta kao što su Argentina, Brazil, Europska unija, Čile, Kina, Australija, Nepal, Norveška, Singapur, Rusija i druge.
Darko Gulija, direktor za tehnologije iz Infodoma predstavio je standarde i norme za e-račun. Europska unija, država, industrijske grupacije svi rade svoje standarde. Standarda imamo i previše, nemamo interoperabilnosti i pitanje je što napraviti s njima, rekao je Gulija.
Govoreći o interoperabilnosti Gulija je istaknuo kako je paradoks da se najčešće fokusiramo na tehničku interoperabilnost standarda, a da je te probleme najlakše riješiti te da problemi nastaju kod semantičke interoperabilnosti.
Tehnologiju nema smisla standardizirati već taj problem treba ostaviti informacijskim posrednicima jer ovdje nema jedinstvenog rješenja. Međutim ima smisla standardizirati semantiku poslovanja te procese, a pri tome nam nedostaje znanja i dobre prakse, dodao je Gulija. Svaka tehnologija i industrija treba odabrati najbolje rješenje.
E-poslovanjem bi trebali postići velike uštede od 2 do 3 posto BDP-a za što nam ne trebaju milijarde, ali potrebna je promjena u poslovanju, no to se ne događa, rekao je Ranko Smokvina iz infoExperta u nastavku panela.
Prema Bruni Kochu iz Billentisa Hrvatska je po penetraciji e-računa na manje od 15 posto, s Smokvina je istaknuo da je prema njemu taj postotak na tri posto dok je europski prosjek oko 20 posto te da Hrvatska još nije ni blizu nekakvih benefita od e-poslovanja.
Povećanjem elektroničkog plaćanja smanjuje se i siva ekonomija koja u Hrvatskoj u odnosu na ukupni BDP iznosi 30 posto što je na razini jedne Rumunjske. Zanimljiv je i podatak da je u Hrvatskoj oko pedeset elektroničkih transakcija po stanovniku godišnje. Kad mi uvedemo e-račun onda će ga svi imati i to neće biti novost. To je nešto što smo trebali odavno uvesti, zaključio je Smokvina.
Govoreći o pravnoj regulativi e-računa Tin Matić iz odvjetničkog ureda rekao je kako pravna nesigurnost i nedorečene pravne regulative koče uvođenje e-računa u Hrvatskoj.
Christian Kittl iz Evolarisa osvrnuo se na e-račun iz austrijskog iskustva naglasivši da 25 posto malih i srednjih austrijskih poduzeća kaže da im je e-račun iznimno važan dok u velikim tvrtkama taj postotak iznosi 40 posto. Većina e-računa trenutačno se šalje kao PDF, no od 2014. godine korištenje e-računa postaje obvezujuće za sve austrijske dobavljače austrijske vlasti što bi trebalo povećati korištenje e-računa u Austriji. Govoreći o iskustvima Austrije Kittl je rekao da problemi nastaju zbog nepostojanja jednostavne i razumljive pravne situacije kao i svijesti o stvarnim troškovima papirnatog poslovanja, odnosno ušteda koja se ostvaruju e-računom.
