Nacrt Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona izazvao je šok i nezadovoljstvo među računovođama, koji se na društvenim mrežama pitaju pokušava li Vlada njime ubrzati iseljavanje.
Jedna od računovotkinja sastavila je poduži komentar citirajući pri tome članke pravilnika koji su je se posebno dojmili. U nastavku teksta izdvojili smo upravo one članke na koje je upozorila.
Isprintate li knjigovodstvenu ispravu morate je potpisati!
Članak 23. spomenutog pravilnika propisuje kako je u slučaju printanja knjigovodstvene isprave koja je kreirana u elektroničkom obliku, papirnom dokumentu potrebno osigurati vjerodostojnost na način da ga potpiše odgovorna osoba. Iz samog članka nije jasno misli li se pri tome na primatelja ili izdavatelja, ali računovotkinja upozorava kako je to u suprotnosti s člankom 9. stavkom 5. Zakona o radu ako se misli na izdavatelja.
Skenirati mogu samo certificirani stručnjaci za skeniranje!
Članak 24. spomenutog pravilnika već u prvom stavku definira kako pretvorbu knjigovodstvene isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku mogu vršiti osobe koje su za tu svrhu certificirane od strane nadležnog tijela u Republici Hrvatskoj, no iz njega nije jasno o kakvom se točno certifikatu radi. Drugi stavak propisuje kako se nakon skeniranja kreira zapis svojstava skenirane slike s mehanizmom osiguranja integriteta, čijom se naknadnom provjerom u svakom trenutku može utvrditi je li na skeniranoj slici nakon skeniranja napravljena i najmanja promjena. Treći stavak propisuje kako je za vrijeme cijelog postupka pretvorbe isprave izvorno kreirane u papirnatom obliku u elektronički oblik potrebno je voditi revizijski trag na računalu koji evidentira sve relevantne podatke o postupku skeniranja: operatera, radnoj stanici, vremenu skeniranja i metoda poslovne kontrole. Četvrti stavak nalaže da se po završenom skeniranju u jedinstveni omot objedinjuju skenirana slika i podaci o osiguranju integriteta i revizijski trag.
Računovođe na zahtjev moraju dati hrpu podataka o kojima nemaju pojma
Članak 27. dodatno opterećuje računovođe uvođenjem obaveza koje bi zbunile i dobar dio informatičara. Po njemu su porezni obveznik i osobe koje za njega vode poslovne knjige putem računalne mreže i interneta dužni na zahtjev poreznog tijela dostaviti na uvid u obliku elektroničkog zapisa koji uključuje podatke o mrežnim adresama (URL) mrežnih i internet podataka, uključujući IP adrese podataka koje izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice te podatke s mrežnih stranica, uključujući sve razine mrežnih stranica, kao i podatke o korisnicima prijavljenim na mrežnoj stranici koju vodi porezni obveznik.
Hoće li se računovođama zapljeniti računalo zbog tuđe greške?
Prvi stavak članka 28. propisuje da porezni obveznik i osobe koje za poreznog obveznika vode poslovne knjige, na zahtjev poreznog tijela, a u svrhu prikupljanja podataka s računala i druge opreme te podataka na internetu i mrežnih podataka koji izravno ili neizravno utječu na utvrđivanje porezne osnovice, moraju omogućiti pristup računalima i drugoj opremi na kojoj se nalaze navedeni podaci te predati računalo na kojem se nalaze podaci u svrhu izuzimanja, popisivanja i zapljene računala. S obzirom da računovođe koriste računalo kao sredstvo za rad s više klijenata, upitno je koliko će ih članak onemogućavati u njihovom radu i drugim obavezama koje moraju izvršiti.
Birokracija je sve kompliciranija
Članak 37. propisuje nove obaveze koje samo kompliciraju ionako složen posao koji računovođe obavljaju. Između ostalog, on propisuje kako se za svaki računalni sustav, odnosno program koji se koristi za pohranu ili rad s elektroničkim dokumentima i drugim elektroničkim zapisima, porezni obveznik treba odrediti osobu koja je odgovorna za zaštitu podataka, redovitu izradu sigurnosnih kopija te za postupak obnove podataka u slučaju greške ili gubitka podataka.
Članak 38. nameće dodatne obveze za sve porezne obveznike ili njihove računovođe koji uvode ili mijenjaju program, bazu podataka ili format zapisa. Oni u pisanom obliku moraju opisati svrhu, opseg i način korištenja programa, minimalne hardverske i softverske zahtjeve, predviđeni način trajne pohrane zapisa, mjere zaštite zapisa od neovlaštenog pristupa, mijenjanja i gubitka podataka, format i strukturu zapisa te tehnologiju koja će osigurati pristup podacima ako je predviđeno čuvanje izvan izvornog hardverskog i softverskog okruženja.
Hoće li računovođe spriječiti bar dio članaka putem e-Savjetovanja?
Nacrt pravilnika trenutno se nalazi na e-Savjetovanju na kojem se mogu postaviti pitanja i primjedbe na njega. Tamo je postavljen 21.01., a komentiranje će biti moguće do 18.2.2019. godine.
"Kad kao porezni obveznik i računovođa pomislim da ne može gore, vi se potrudite, nadmašite sebe i donesete ovakav nacrt Pravilnika. Iskreno, za početak bi me radovalo da upoznam osobu ili osobe koje su se potrudile sastaviti ovakav dokument, da im od srca čestitam na činjenici što uspijevaju nagomilane apsurde, nelogičnosti i abnormalno kompliciranu administraciju ove zemlje podići za još nekoliko stepenica naviše.. Jer to je prava virtuoznost !" - dio je jednog od prvih komentara u kojem jedna računovotkinja iskazuje svoje nezadovoljstvo. Po završetku e-Savjetovanja bit će zanimljivo vidjeti koje će primjedbe biti prihvaćene, a koji če dijelovi ostati i gurnuti Hrvatsku još niže na globalnoj ljestvici konkurentnosti.
