Prvo od dva predavanja prof. Roberta Dadde, talijanskog eksperta za područje usabilityja održano je jučer u Algebrinoj Visokoj školi za primijenjeno računarstvo.
Pred punom dvoranom uglavnom bivših Algebrinih polaznika, stručnjak za web usability Roberto Dadda istaknuo je ključna pravila potrebna za dobar usability, navodeći i zanimljivih primjera njegovog manjka iz svakodnevnog života.
Nakon što je istaknuo važnost standardizacije, čija je važnost u svijetu ozbiljnije shvaćena tek nakon jednog davnog požara u San Franciscu koji vatrogasci iz drugih gradova nisu mogli gasiti jer se zbog različitih veličina cijevi i opreme nisu mogli prikačiti na vodovod, Dadda je istaknuo kako je za svaki proces dizajna - pa tako i za onaj na webu prvo bitno definirati tko su korisnici.
Druga predradnja je definiranje ciljeva izrade weba - poput prodaje karata na internetu za stranice aviokompanije ili npr povećanje prodaje jogurta za stranice proizvođala jogurta, a u cijeloj priči je bitno znati i u kojem će okruženju ljudi nešto koristiti jer nije isto surfaju li na kućnom računalu ili na mobitelu dok stoje na crvenom na semaforu.
Važna karakteristika je i learnability, odnosno sposobnost ljudi da u što kraćem vremenu nauče koristiti odgovarajuće web stranice, a važna je i memorability - sposobnost korisnika da zapamti web stranicu. Web treba biti napravljen na "normalan" način, a iako može izgledati savršeno kroz njegovo testiranje može se vidjeti rade li ljudi neke greške dok ga koriste. "Korisnik može biti glup i raditi nešto krivo" - rekao je Dadda misleći na način na koji korisničke greške objašnjava dio programera - no odmah je dodao i kako je netko drugi glup ako deset korisnika radi istu pogrešku. Važno je koliko ljudi često griješe, koliko su greške ozbiljne i koliko se korisniku lako "oporaviti" nakon što se dogode.
Nakon tih konkretnih savjeta, Dadda je kroz slajdove svoje prezentacije ukazao na brojne zabavne primjere lošeg usabilityja u svakodnevnom životu koji su uključivali sve od držača za wc papir koji je dva metra udaljen od wc školjke do telefona na kojem se hitna služba treba dobiti na broju 999, a on ima samo tipke s brojevima jedan, dva i tri.
"Ako je priručnik za korištenje prevelik - nešto je krivo" - rekao je i ukazao na činjenicu da je potreba za prevelikim pojašnjavanjem ponekad znak da nešto prvotno nije odrađeno kako treba. Navodeći primjer lošeg bankomata, objasnio je kako je većina automata loša u usabilityju jer su osobe koje su ih stvorile previše razmišljale o tome kako stvoriti i održavati mašinu, a premalo o njezinim korisnicima i njihovom normalnom ponašanju. "Održavanje se radi jednom mjesečno kroz pola sata, a ostatak vremena uređaj koriste normalni ljudi i on mora biti prvenstveno prilagođen njima" - rekao je Dadda.
Njegovo predavanje izazvalo je brojne osmijehe u publici, što nije ni čudo s obzirom na niz zabavnih primjera poput onoga o engleskom imenu kineskog restorana koji se zove Translate server error zbog toga jer Google translate nije radio ključnog dana.
Više konkretnih pravila za izradu dobrog usability weba rep.hr donijet će nakon Daddinog drugog predavanja koje će uslijediti za desetak dana.
