Ministarstvo unutarnjih poslova pokrenulo je prošlog tjedna preventivnu kampanju Web heroj kako bi proširila informacije o pojavnim oblicima kibernetičkog kriminala, opasnostima te mjerama prevencije i zaštite.
Policija je u kampanji pokazala i dozu kreativnosti, pa su voditeljica službe prevencije Sandra Weber i voditelj službe kibernatičke sigurnosti Renato Grgurić ukratko pred novinarima odglumili par najčešćih vrsta prijevara. Sama kampanja financirana je EU sredstvima u sklopu šireg projekta za suzbijanje kibernetičkog kriminaliteta, a uključuje video i audio reklame te web stranicu Web heroj.
Da je ona doista potrebna, pokazuju i brojevi o šteti od kibernatičkog kriminala u Hrvatskoj koja je u 2023. godini iznosila 9,74 milijuna eura, uz napomenu kako se sve prijevare ne bilježe u istoj kategoriji. 1781 kibernetički napad predstavlja rast od 11,5 posto u odnosu na prošlu godinu, ali je materijalna šteta veća oko 50 posto.
Posebno su istaknuli phishing prijevare vezane uz dobre kopije internet stranica banaka za koje su u 2023. godini imali oko 40 prijava, ali uz štetu od čak dva milijuna eura. Osim na njih, javnost su posebno upozorili na romantične i investicijske prijevare.
Kad tvrtke uplate novac na račun prevaranata bitna je brzina
Iako nisu posebno spomenute na događaju, MUP je zadnjih godina navodio i primjere Email Business Compromise prijevara o kojima je rep.hr u više navrata izvještavao. Iako se uz taj naziv veže više vrsta prijevara, u kontekstu Hrvatske radilo se u pravilu o prijevarama kod kojih počinitelji phishingom dobiju pristup emailu neke (u konkretnim slučajevima inozemne) tvrtke čiju email komunikaciju potom počinju pratiti. Potom slijedi nalaženje tvrtki - klijenata koje nisu uplatile određene stvarne račune kojima se prevaranti potom javljaju nadovezujući se na raniju komunikaciju i tražeći plaćanje stvarnog računa, ali na drugi broj računa. Kako se radi o situacijama gdje je suradnja već postojala, promjene računa nije uvijek izazvala sumnju te je dolazilo do isplata na račune prevaranata.
S obzirom da je policija dvije takve prijevare uspjela i riješiti, rep.hr ih je upitao o čemu ovisi uspješnost povrata ukradenog novca u takvim slučajevima. Grgurić je pojasnio kako je u cijeloj priči bitna brzina prijave i reakcije policije i Ureda za sprječavanje pranja novca.
Novac u takvim situacijama obično bude prebačen direktno iz Hrvatske ili (brže) preko drugih država Europsku unije u Hong Kong, a nakon toga u (mainland) Kinu. Suradnja s europskim državama i Hong Kongom je dobra te se on može zaustaviti i blokirati ako se nalazi na računima u tim državama, dok mu se nakon prebacivanja novca u Kinu više ne može ući u trag.
