Predstavljanjem rješenja hackathon timova napredne i početne razine u Kazalištu lutaka završio je prošlotjedni službeni program drugog izdanja My Smart City konferencije i hackathona u Zadru.
Predavanja i paneli na kojima se razvila živa i konstruktivna diskusija te inovativna rješenja hackathonaca pokazali su da Zadranke i Zadrani dijele optimizam te zajednički žele doprinijeti transformaciji Zadra u još pametniji grad u kojem će se živjeti kvalitetnije i bolje. Na Networking partyju dodijeljene su i nagrade najuspješnijim hackathon timovima. Pobjednik početnog hackathona osvojio je novčanu nagradu od 10.000 kuna čiji je pokrovitelj Grad Zadar, a pobjednik naprednog hackathona 20.000 kuna koje donira Inovativni Zadar. Drugoplasirane i trećeplasirane ekipe osvojile su poklon pakete i kotizacije za konferencije WinDays20 Technology i Advanced Technology Days 15.
Prvog konferencijskog dana održana su tri predavanja i dva panela na kojima se razvila živa rasprava te start hackathona početne i napredne razine. Na 24-satnom hackathonu timovi su dobili zadatak da razviju rješenja na temu: Privući goste, Oduševiti goste i Olakšati život domaćima uz pomoć naprednih tehnoloških rješenja. Tijekom cijelog trajanja hackathona uz tehničku podršku svi sudionici imali su i pomoć mentora, Nike Vrdoljaka i Šime Tokića iz Zadar Developers Huba.
Konferenciju su pozdravom sudionicima otvorile Marina Dujmović Vuković, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA te Jagoda Surać, zamjenica gradonačelnika Grada Zadra. Svim sudionicima su zaželjele da tijekom konferencije steknu nova znanja i dođu do novih ideja kako učiniti Zadar još pametnijim gradom.
Uvod u konferencijsku temu razvoja tehnoloških rješenja koja će doprinijeti kvalitetnijem razvoju turizma u Zadru dao je Oleg Maštruko, urednik, manager poslovnih konferencija i kolumnist u medijskog kući Bug. Tijekom svog predavanja Oleg je istaknuo da sudionike svojim izlaganjem želi potaknuti na razmišljanje o tome gdje turistički želimo biti i možemo li turistima ponuditi više od sunca i mora – želimo li se nastaviti aktivno razvijati kao turistička zemlja te biti tržišno konkurentni ili želimo zadržati stav da za što manje uloženog dobivamo maksimalne rezultate, što je u konačnici neodrživo. Marin Mamić (Amazon) je tijekom svog predavanja Smart City rješenja posebno naglasio važnost sudjelovanja Zadrana u razvoju Zadra kao pametnog grada te podcrtao da u gradu postoji niz institucija koje stoje na raspolaganju da podrže i pomognu dobre ideje te kao primjer naveo Inovativni Zadar i COIN Zadar. Istaknuo je i da dostupnost podataka javnih servisa značajno ubrzava put do pametnih rješenja te da gradovi širom svijeta idu u pravcu digitalizacije i stavljanja takvih podataka na raspolaganje.
Jutarnji dio programa zaokružio je panel Kako rast turističkog prometa utječe na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Oleg Maštruko moderirao je diskusiju u kojoj su sudjelovali Marko Božić (Smart water), Domagoj Bebić (Cyberturist), Petar Kozina (Društvo arhitekata Zadar), Luka Primorac (Boat Buddy) i Marko Mišulić (Rentlio). Svi su se složili da je razvoj turizma nezaustavljiv i dobar za grad Zadar te da se i globalno turističke destinacije susreću s istim ili sličnim problemima – sve većim brojem turista u gradovima te zahtjevima da turistička putovanja donesu nova iskustva i probude emocije. Sve to mora pratiti i regulacija, odnosno lokalna infrastruktura koja ne smije izgubiti korak s rastom broja posjetitelja. U diskusiju su se uključili i sudionici iz publike, koji su dali svoje viđenje turizma u Zadru te naglasili da je Zadranima turizam „u krvi“ jer se tijekom ljetnih mjeseci gotovo svi građani bave turizmom u nekom formatu. Istaknuli su neminovnost promjena koje će lokalnom stanovništvu poboljšati kvalitetu života, a tehnologija je prepoznata kao jedan od ključnih alata da bi se to postiglo. Dosta se pričalo o Poluotoku i o njegovoj apartmanizaciji – svi su se složili da je Poluotok zadarska baština te da ga tako treba i tretirati, odnosno ponovo učiniti mjestom za život Zadrana, a ne isključivo spavaonicom za turiste. Panelisti su dodatno istaknuli da turizam nije „kriv“ za gradske probleme, no dodatno ih izražava te na nam na taj način daje mogućnost da ih riješimo na najbolji mogući način koji će pogodovati i stanovnicima i turistima.
Popodnevni program otvorilo je predavanje Domagoja Bebića Utjecaj novih medija na turističku komunikaciju i promociju. Istaknuo je da su društvene mreže i novi trendovi nastali pod njihovim utjecajem potpuno transformirali komunikaciju i promotivne mehanizme u turizmu. Ključne teme komunikacije na mrežama postale su moda, hrana i celebrities, a te niše iskoristili su brojni tzv. influenceri koji su svoju sferu utjecaja kreirali povezivanjem sa svojom publikom na emocionalnoj razini te stekli njeno povjerenje. Bebić je dodao da smatra da smo zemlja s turističkom tradicijom pa bismo trebali promijeniti stav i postaviti se kao autoritet na tu temu te donositi rješenja kojim ćemo taj sektor podići na znatno višu razinu. Tim zaključkom dao je uvod u drugi panel tijekom kojeg je moderator Šime Lugović (UNIZD) razgovarao s panelistima o Tehnologiji kao partneru u razvoju lokalnog turizma. U razgovoru su mu se pridružili Nikola Žinić (Bruketa & Žinić & Grey), Ante Galić (TZ grada Zadra), Sarah Jane Begonja (blog Chasing the Donkey), Josip Zurak (Authland) i Jerko Škorić (Delta Reality). Nakon rasprave u koju se uključila i publika, zaključili su da trebamo promijeniti stav, riješiti se dogme da možemo prodati samo „sunce i more“ te da je priča bez dodatne vrijednosti i sadržaja održiva. Moramo se orijentirati se prema uspjehu i postići nacionalni konsenzus o tome da želimo biti turistička zemlja. Turizam nikako ne može bez tehnologije, no, uz tehnologiju koja može dati pametna rješenja za pametan grad, važno je i pozicionirati te izgraditi prepoznatljivost Zadra kao destinacije. Program prvog dana završio je iznošenjem zaključaka panela te kratkim razgovorom moderatora Lovre Valčića s moderatorima panela Maštrukom i Lugovićem.
„Drugo izdanje konferencije i hackathona ispunilo nas je entuzijazmom. Sudionici su s velikim interesom pratili konferencijska predavanja, podijelili svoja iskustva i istaknuli kako oni vide izazove na putu prema Zadru kakvog svi želimo. Pritom su pokazali optimizam i uvjerenje da zajedno možemo učiniti više da bi živjeli bolje i kvalitetnije. Hackathon timovi otišli su korak dalje i predstavili niz konkretnih rješenja koja mogu unaprijediti turizam u Zadru. U gradu aktivno radimo na tome da se podaci javnih servisa koji nisu povjerljivi digitaliziraju te da ih nakon toga učinimo dostupnima developerima, lokalnoj zajednici i svima onima koji su zainteresirani koristiti ih kao bazu za razvoj pametnih rješenja koja će Zadar učiniti još pametnijim gradom i boljim mjestom za život za sve nas.“ - komentirao je Šime Erlić, pročelnik Upravnog odjela za EU fondove u gradu Zadru.
Program u petak donio je predstavljanje rješenja početnog i naprednog hackathona. U početnom hackathonu sudjelovalo je osam timova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine: Botuni, Direktori, Error 404, IQ3, Muhe s proširenim venama, Pet konjskih snaga, Team 404 i Zmaj od Bosne. Predstavili su svoja rješenja žiriju u sastavu Ante Galić (TZ grada Zadra), Franjo Pehar (UNIZD) i Josip Kalebić (Bruncin), a nakon toga i tri napredna tima: 33B0652FIQ3, Cognism Knights i Zadar. Žiri za napredni hackathon činili su Jerislav Bobić (Locomarine), Marin Mamić (Amazon) i Alan Kociper (Inovativni Zadar).
MY SMART CITY održava se u sklopu provedbe projekta CODE, koji se provodi unutar programa Interreg prekogranične suradnje HR-BA-ME. Konferenciju je pokrenula lokalna zadarska IT zajednica u suradnji s Agencijom za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, Gradom Zadrom i brojnim lokalnim partnerima. Konferencija okuplja i povezuje IT poduzetnike iz susjednih zemalja te ukazuje na konkretna pametna rješenja koja se implementiraju u europskim gradovima kako bi podigla kvalitetu života, predstavila načine na koje se stvara povoljno okruženje za razvoj pametnog grada te provjerila do koje je mjere koncept pametnog grada zaživio u Hrvatskoj.
