Direktor zagrebačkog Tehnološkog parka Frane Šesnić nedavno je bio u službenom posjetu tršćanskom znanstveno tehnološkom parku. Za rep.hr opisao je svoje dojmove.
Kakvi su općeniti dojmovi nakon posjete Tehnološkom parku u Trstu? Kako biste opisali njihov park u odnosu na one koje ste vidjeli u Hrvatskoj?
Prije svega treba naglasiti da je AREA znanstveno tehnološki park koji je jedan od vodećih u Europi. To znači da je njegova temeljna baza znanstvena zajednica koja provodi istraživanja koja se kroz tehnološke tranfere komercijaliziraju za tžište. Sam park sastoji se od dva kampusa Padriciano i Basovizza koji su međusobno udaljeni par kilometara, a imaju ukupnu površinu oko 90 000 m2. U okviru parka radi oko 2500 ljudi, a sam park zapošljava oko 120 djelatnika koji rade na razvojnim projektima i podršci poduzetnicima. Na žalost u Hrvatskoj ne postoji znanstveno tehnološki park volumno usporediv sa AREA-om jer je kod nas još uvijek zanemariva komercijalizacija znanstvenih istraživanja i inovacija, posebno ne u obliku spin off tvrtki.
U Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri kao što je Tehnološki park Zagreb koji djeluje u okviru Razvojne agencije Zagreb, STePRi u Rijeci, BIOS u Osijeku i Tehnološki park u Varaždinu ali su volumno daleko od pozicije u kojoj je tršćanski AREA park. Od svih nabrojenih jedino STePRi ima u svom nazivu znanstveni pridjev, a da bi neki neki park bio znanstveno tehnološki potrebno je da se nalazi na području snažnog sveučilišta i da u njegovom okviru djeluje što više znanstveno istraživačkih institucija. Upravo Zagreb ima sve potrebne preduvjete da bude kvantitativno i kvalitativno usporediv, ali na žalost ta prilika još uvjek nije iskorištena. Štoviše, ti su potencijali u Gradu Zagrebu na infrastrukturnoj razini znatno niži od ostalih hrvatskih primjera. Nikad nije kasno, samo je šteta što se takav potencijal kakvog Zagreb ima zanemaruje umjesto da se na njemu temelji gospodarski rast koji može biti vrlo realan, to odgovorno tvrdim.
Može li se nešto od onoga što ste čuli i vidjeli iskoristiti i kod nas?
Naravno da može ali ne isključivo copy-paste metodom. U našem okruženju imamo previše problema koje je bitno početi rješavati. Italija je prepoznala potencijal ovakvog ulaganja 1978. i danas su vodeći u Europi. Ništa se ne događa preko noći i potrebno je ovakav projekt prioritetizirati uz konsenzus na gradskoj razini i potporu državnih institucija. Grad Zagreb još uvijek ima šansu realizirati ovakav projekt jer se samim ulaskom u EU otvaraju mogućnosti financiranja iz struktirnih fodova.
Jeste li imali priliku vidjeti i "stanovnike" Parka? Koji su uvjeti da netko u Trstu dobije prostor u Parku?
Kao ljubitelj vrhunske kave primjetio sam istraživačko-razvojni odjel tvrke koja proizvodi nove arome za illy kavu. Tamo se mogu pronaći tvrke iz područja nanotehnologije, energetike, mobilnih komunikacija, obnovljivih izvora energije, biotehnologije… To upravo govori kolika je sektroska širina i potencijal ovakvih centara izvrsnosti. Da netko uđe u njihov park prvo mora popuniti pristupnicu dostupnu na njihovim stranicama, nakon toga prolazi evaluacijski proces analize potencijala. Imaju dobro razrađene modele financiranja za sve faze razvoja tvrtke.
Koliko je tvrtki smješteno u Tršćanskom parku? Kolike su realne potrebe grada Zagreba kad je kapacitet budućeg Parka u pitanju?
Trenutno imaju oko 90 tvrtki u parku, a grad Zagreb u ovom trenutku ima 16 tvrtki u okviru tehnološkog parka. Precizna procjena kapaciteta se može dobiti studijom izvedivosti na temelju koje se može i aplicirati na EU sredstva, uz naravno uvjet da Grad osigura zemljište ili već gotov prostor koji se može adaptirati za tu namjenu. Kod takvog zemljišta ili prostora bitno je i uredno regulirano vlasništvo jer bez toga nema mogućnosti financiranja preko EU fondova.
