Upute o tome kako pisati priopćenja mogu se pronaći na Internetu, ali nismo vidjeli da je itko upitao novinare i urednike što oni misle o priopćenjima koja im stižu.
Iz tog razloga postavili smo nekoliko pitanja o priopćenjima novinarima / urednicima koji ih dobivaju i odlučuju o tome hoće li ih objaviti ili ne. U nastavku teksta pronaći ćete mišljenja urednika web portala Business.hr Darka Baničeka, urednika Netokracije Ivana Brezaka Brkana, urednika portala Marketing-odjel.com i organizatora Web::Strategije Hrvoja Hladnika, novinara na Tportalu i urednika Gadgeterije Borisa Radoševića (koji je katkad davao različite odgovore ovisno o tome u ime kojeg portala odgovara).
Odgovori koje smo dobili nisu uvijek bili isti, no vjerujemo kako ipak daju bolju sliku o tome što je kod slanja priopćenja poželjno, a što ne.
1. Objavljuje li vaš portal priopćenja?
Darko Baniček: Da, Business.hr čak ima rubriku namijenjenu isključivo kompanijskim objavama za medije.
Ivan Brezak Brkan: Ne, ona mogu samo služiti kao izvor ili informacija za zanimljivu novost. Netokracija nije portal s vijestima i nema potrebe za hiperprodukcijom novosti kao što je to slučaj kod nekih web stranica. S obzirom da naši čitatelji očekuju komentar odnosno objektivnu kritiku neke vijesti, neki pogled na nju, objavljivanje PR teksta kao takvog ne bi ih zadovoljilo.
Hrvoje Hladnik: Da.
Boris Radošević: Da.
Bojan Bajgorić Šantić: Da.
2. Kad vidite priopćenje, o čemu ovisi hoćete li ga objaviti?
Darko Baniček: Tema je presudna. Objavljuju se priopćenja za koja urednik procijeni da su od interesa za javnost i koja su u skladu s tematikom koju prati portal. Posebno zanimljive informacije iz priopćenja objavljujemo kao vijest, a ostala priopćenja u rubrici Objava za medije.
Ivan Brezak Brkan: Kao što sam naglasio, ni pod kojim uvjetom PR obavijest neće biti u cijelosti objavljena kao zaseban članak na Netokraciji. Poslužiti će kao izvor ili informacija za tekst, ali to neće biti "kopi pejst" novinarstvo kojemu smo svjedoci ovih dana.
Hrvoje Hladnik: Ovisi o sadržaju - da li je vrijedan spomena, te ako je tematski zanimljiv što se prvi puta neka tematika objavljuje na portalu.
Boris Radošević (G): Najčešće tema, ne objavljujem stvari koje ne smatram zanimljive mojim čitateljima. Dakle ne objavljujem sve što dolazi.
Boris Radošević (T): Otprilike isto, no znam objaviti i nešto 'dosadnjikavo' u nedostatku boljih vijesti.
Bojan Bajgorić Šantić: O tome je li tema povezana s tematikom portala, kako je napisano i tome koliko je na portalu objavljeno vijesti tog dana.
3. (Ako ne radite jedini na portalu) imaju li vaše kolege slične kriterije?
Ivan Brezak Brkan: Kao urednik, smijem si dopustiti postaviti kriterije za portal, no srećom i moji kolege dijele mišljenje da je potrebno dati neku perspektivu pojedinoj vijesti.
Hrvoje Hladnik: U biti oni i rade - da.
4. Koliko modificirate priopćenja koja objavljujete?
Darko Baniček: Zavisi od priopćenja. Znatnije se preuređuju priopćenja u kojima pošiljatelj neumjereno glorificira sebe ili svoj proizvod, a manje ona u kojima je naglasak na novoj informaciji od interesa za javnost.
Hrvoje Hladnik: Minimalno. Da budu napisana u novinarskom duhu, dakle želimo pomoći pošiljateljima.
Boris Radošević (G): Ne modificiram ih uopće. Objavljujem u izvornom formatu, no prije svake objave definitvno ubacim odlomak teksta kojim izražavam svoje mišljenje o sadržaju.
Boris Radošević (T): U potpunosti modificiram objavu: Izbacijem hvalospjeve i uljepšavanja, ostavljam samo činjenice.
Bojan Bajgorić Šantić: Ovisi o tome kako je napisano i o čemu se radi. Ako je vrlo zanimljivo, može se proširiti novim činjenicama. Ako je loše napisano, mora se prilagoditi nekim pravilima. Ako je predugo, nekad ga je dobro skratiti. Isto tako zna ići na živce ako sadrži PR-ovske "trikove" poput stalnog isticanja imena tvrtke/proizvoda.
5. Živcira li vas nešto kod priopćenja koje primite?
Darko Baniček: Nepismenost.
Ivan Brezak Brkan: - Nisu ciljana - ne poštuju tuđe vrijeme;
- Nisu napisana za razinu znanja mene ili mojih kolega - primjerice mi znamo što je SEO, ne treba nam crtati :);
- Nisu naslovljeni ni na nikoga - spameri;
- Očekuju da će biti objavljeno samo zato što su slali priopćenje - kako da ne;
- Šalje se svima u isto vrijeme na isti način - ako pet portala objavi neku vijest prije mene, zašto bih je i ja objavio ukoliko nije baš ubitačno važna;
- Svima se šalje isto priopćenje umjesto da se približi području portala, primjerice dok će REP.hr zanimati perspektiva vezana za recimo poslove, Netokraciju će zanimati način na koji je određen projekt odrađen tehnički ili dizajnerski.
Hrvoje Hladnik: Da. Naše novinare živcira to što neki pišu PR malo u jednom licu, malo u drugom. Najbolje bi bilo da se PR piše u trećem licu jednine/množine - on ili oni su nešto...
Boris Radošević: Živciraju me nepismeni piarovci, nestručne objave, mejlovi teški nekoliko desetaka MB i slično
Bojan Bajgorić Šantić: Kad je vrijednost priopćenja za čitatelje minimalna, a način na koji je napisano takvo da treba potrošiti pola sata da bi ga se objavilo. Problem je i u tome što PR-ovci ne razumiju da će svi (pa i njihova tvrtka) biti puno sretniji ako se objavi zanimljiva i korisna vijest u kojoj nije nadrobljeno sve živo, nego nešto što sliči na oglas.
6. Pada li vam na pamet netko čija priopćenja biste istaknuli kao dobar primjer?
Darko Baniček: ENT, Deloitte ...
Ivan Brezak Brkan: Većinom su to kolege koji žive na razmeđi i imaju iskustva s internetom i novinarstvom. Oni će pitati prije nego što pošalju priopćenje, dati će ekskluzivu, pomoći. Nedavni ugodan primjer je eTarget Srbija.
Hrvoje Hladnik: Bilo koja PR agencija kada ima "dobru priču".
Boris Radošević: Ne bih nikoga istaknuo ponaosob, no dobrim priopćenjem smatram ono koje sadrži kratak opis u sadržaju maila, priloženi dokument u doc formatu s detaljnijim opisom te web link na službene fotografije uređaja/usluge/koječega već.
Bojan Bajgorić Šantić: Osobno mi se ne sviđaju priopćenja portala MojPosao, no mora im se priznati uspjeh - mnogi veliki portali objavljuju njihova istraživanja čija primarna svrha je promocija portala.
7. Postoji li neki najbolji dio dana za slanje priopćenja?
Darko Baniček: Što prije tijekom radnog dana.
Ivan Brezak Brkan: Naravno. S obzirom da sam i sam slao PR priopćenja, preporučio bih svakako da se (OMG) kontaktira novianara ili blogera osobno putem e-maila ili telefonom te mu se "pitcha" priča. Također, olakšajte im posao tako da pripremite slikovne materijale, dodatne izvore, omogućite im kontakt s direktorom tvrtke ako treba, itd. Ako se prema novinarima i blogerima ponašate tek kao stavki u adremi ili popisu novinara, nemojte se začuditi ako se nađete i na našem popisu, spam popisu.
Hrvoje Hladnik: Nama je svejedno, ali ako se šalju i tiskanim dnevnim medijima onda je najbolje vrijeme od 10 do 11h.
Boris Radošević: Ne smeta me primanje obavijesti u bilo koje doba dana; ovo ne smatram nekim bitnim čimbenikom pri određivanju objave ili ne.
Bojan Bajgorić Šantić: Pa najbolje je ujutro, jer tada vijest bude najbolje primjećena. Nakon radnog vremena čitanost portala dosta pada. Gledano po danima nije lako ali je poželjno izabrati dan u kojem se malo što ne događa - to povećava šansu priopćenju da bude objavljeno i primjećeno.
