Na pitanje iz naslova ne postoji univerzalan odgovor. Situacija je od osobe do osobe različita, svi investitori u nekretnine također nisu u istim pozicijama, razlikuje se i stabilnost financijskih institucija, iako su banke u odnosu na druge sektore u boljem položaju.
Uz »problematične« dijelove gospodarstva pridodao bih još poteškoće staovništva, gdje se većina njih ne usuđuje nagađati koliko će još dugo, njihova radna mjesta biti stabilna. Međutim na tom mjestu govorimo o investitorima. Činjenica je, da su gledano agregatno puno izgubili. Možda netko očekuje, da će teorija evolucije valjati i u današnjoj gospodarskoj krizi i da će divovi, nesposobni prilagođavanja, izumrijeti. Nešto od toga može se dogoditi u slučajevima pojedinih poduzeća (ili čak država), no ekonomija poznaje i faktor, koji se zove država i kojega darwinova teorija razvoja prirodnih vrsta ne poznaje. U gospodarstvu igra pak važnu ulogu. Ipak, ni država neće moći pomoći svima.
Među investitorima kruže pitanja o tome, koliko ima još do kraja krize, je li najgore već prošlo itd.? Unatoč nedavnom burzovnom rastu, veselje ometaju tekući podatci o gospodarskoj konjunkturi. Glede toga mislim, ako se izrazim kao nogometni trener, da moramo biti zadovoljni trenutnim stanjem. Najvjerovatnije smo izbjegli najgori oblik krize, nakon što je šef američkih savjeznih rezervi Bernanke, u jesen 2008, administraciji pomogao isposlovati da kongres usvoji grandiozan skup garancija bankama u vrijednosti 700 milijardi dolara. Možda je čovjek ipak mislio ozbiljno, kada je prije deset godina, prilikom 90-tog rođendana ekonomista Miltona Friedmana kazao, da je bila godine 1929 sa strane financijske politike napravljena greška i da se ovoga puta neće ponoviti.
No, za sada je riječ tek o dobrom rezultatu na poluvremenu utakmice. Realni sektor i nekretnine još uvijek su pod udarom. Svakoga mjeseca u SAD, posao izgubi 665.000 ljudi, što je otprilike 0,2 posto cjelokupnoga stanovništva i s tom dinamikom, nezaposlenost do kraja godine može se popeti na razinu između 9 i 10 posto radno sposobnog stanovništva. (Sličan razmjer vjerovatno je i u europskim zemljama.) Problem smanjivanja broja nezaposlenih jest, da su u situaciju nesposobnosti otplaćivanja kredita došli i oni dijelovi stanovništva, koji do sada sa hipotekama nisu imali problema.
Prema podacima portala cnbc.com, svota hipotekarnih kredita, kod kojih dužnici kasne 90 ili više dana, u veljači, iznosila je 717 milijardi dolara. Obama je tada, za produžavanje otplatnih rokova odnosno ublažavanje dužničke krize, namijenio 75 milijardi, što pak znači, da će si sa tim programom pomoći tek jedan od deset. Što je sa ostalih 90 posto i kako će si pomoći burzovni investitori, koji su u zadnjoj krizi prilično izgubili, neki i potonuli?
Nerealno je očekivati, da će se uloženi novac uskoro vratiti, sam od sebe. Nerealno je i ustrajati na određenim vrstama investicija sa pretpostavkom, da će se cijene na burzi već nekako popraviti. Možda djelomično i hoće, međutim neki papiri mogu ostati uhvaćeni na niskim granama čak i 20 godina. Pravi problem su bivše burzovne kupovine pomoču kredita. Kostolany je nekoć pisao, da je pomoču kredita, na burzi dva puta bankrotirao. Možda je to najviše što se možemo iz posljednjeg burzovnog sloma naučiti. To znaju cijeniti oni, koji sada nemaju dugova i današnju situaciju proživljavaju dosta lakše.
No, istina je, da ni za sada mirni ulagaći nisu sasvim bez problema, kao što je to bilo kod slučaja ostarjelog milijunaša. Čovjek je na samrti pa pozove ženu k sebi i kaže: »Sav svoj novac želim uzeti sa sobom na onaj svijet. Zato mi obećaj, da ga, kada umrem, staviš u moj lijes.« Bogataš nakon toga umre i žena ode u pogrebno poduzeće. Trenutak prije zabijanja sanduka, unutra stavi mali metalni sandučić. Prijateljica pored nje, zaprepašteno ju pogleda i pita: »Pa nisi valjda uistinu unutra stavila novac?« »Što sam obećala to sam i uradila« ponosno kaže udovica, »stoga sam cijeli njegov novac prenijela na svoj račun a na muža napisala ček. Ako ga unovči, moći će potrošiti novac.«
Pregled važnijih burzovnih pokazatelja (navedene su vrijednosti u srijedu, 27.5.09 u 10. sati):
DAX 30, vriednost 4980 bodova,
TecDax, vrijednost 637 bodova,
Euro Stoxx 50, vrijednost 2466 bodova,
Dow Jones, vrijednost 8473 boda,
Nasdaq, vrijednost 1750 bodova
Nikkei 225, vrijednost 9438 bodova.
Prinosi obveznica do dospijeća:
10 - godišnje njemačke obveznice…..3,65 % godišnje
10 - godišnje američke obveznice…..3,54 % godišnje
Cijene sirovina:
zlato (unca)……953 USD
nafta (New York)……..62 USD
Zlatko Turkovič ugledni je slovenski analitičar čiju kolumnu na rep.hr-u možete pratiti svaka dva tjedna. Za više informacija posjetite zlatkoturkovic.com
