Potaknut nedavnom kolumnom Igora Vukmirovića o tome kako naplatiti sat programera, zapitao sam se koliko se nas koji smo pokušali pokrenuti startup pitalo: „Kako pronaći partnera za startup?“.
U zadnje vrijeme svjedoci smo kako se u Hrvatskoj zahuktala startup scena. Svaki tjedan možemo saznati za neke nove ideje, nova web rješenja, nove aplikacije za mobilne uređaje. REP.hr ima o čemu pisati.
Startup projekt je izraz širokog značenja, no vrlo često se svodi na to da pojedinac ili nekoliko osoba kreću sa skromnim ili praktički nikakvim budžetom, okvirnim poslovnim modelom i malo poslovnih veza, a jedino pravo ulaganje su vrijeme, rukice programera i volja/želja/znanje.
Ako u samom početku nemate ekipu, pokušat ćete pronaći prijatelje koji bi se htjeli baviti projektom. I onda tu kreće zanimljiv društveni fenomen. Kontaktirate 20-30 IT stručnjaka, između 20-30 godina starosti. Dobar dio njih otplaćuje stan, tečaj švicarca ih zanima na dnevnoj bazi. I onda im priđete sa idejom da utroše 2-3 mjeseca svog slobodnog vremena, s ciljem da napravite nešto korisno i profitabilno. Ne tražite financijska ulaganja, ili možda neka minimalna. Garantiram da će vam 80% njih reći kako je ideja super, ali će možda 10% njih stvarno biti zainteresirano za rad na projektu.
A što tražite od njih - umjesto da 2-3 mjeseca odmaraju, trebaju uložiti vrijeme i pokušati stvoriti nešto što bi vama i njima trebalo olakšati život.
Činjenica je kako startupi nisu med i mlijeko. Neće svatko napraviti isplativ projekt, dobar dio startupa u samom početku neće imati poslovni model ili će on biti nerealan, no apsolutno svaki projekt može pojedincu donijeti jedno fantastično iskustvo. Ako nećete na njemu zaraditi, dobit ćete novo iksustvo pokretanja projekta – imat ćete osjećaj što znači organizirati i odraditi projekt, što znači složiti poslovni model i što znači pokušati prodati neko rješenje na malom tržištu, što znači promovirati projekt. Naravno, nemojte kolegama prodavati priču o iskustvu kao krajnji cilj. Svi mi vidimo SHIFT+4 u očima kada razmišljamo o krajnjem rezultatu projekta.
Usprkos svemu tome, neki će radije kukati kako je teško u državi nego pokušati se pokrenuti i kroz 2-3 mjeseca napraviti dodatnu vrijednost.
A što ako je riječ o pravom poslu?
Realno, mnogi startupi su fikcija, no smatrate li da je priča drugačija kada je riječ o poslu koji je praktički dogovoren i koji nudi brzu zaradu kroz mjesec dana? Meni je osobno zanimljivo to što me nekoliko kolega redovito, na mjesečnoj bazi, zove i pita da li sam zainteresiran napraviti neku doradu, manji korporativni site ili nešto slično u roku par tjedana? A znaju da imam stalni posao, bavim se korisničkom grupom, imam svoje startupe i pored toga pokušavam biti dobar muž, otac i brat katolik.
S druge strane, moje kolege odbijaju drugi koji imaju stalni posao i to im je jedina obaveza, a svi bi se htjeli riješiti kredita, zaraditi nešto sa strane, otputovati daleko na godišnji odmor. I svi bi oni htjeli imati svoj posao, biti svoj gazda, ali kada treba zasukati rukave... Gaussova krivulja čini svoje, no očekivanja ljudi ne znaju za krivulje, samo za pravce koji pucaju prema gore.
Ok, nećeš startup, hoćeš tablet?
Treća priča ne nudi brzi novac, već jednu lijepu igračku i ako razmišljate kao mali budući poduzetnik, potencijal da uzmete lijepi dio novodolazećeg tržišta.
Vjerojatno znate da je BlackBerry nedavno izdao svoj tablet PlayBook. Adobe i PlayBook su vrlo bliski te budući vodim Adobe Flex korisničku grupu ZgFlex, vrlo rano sam saznao da RIM i Adobe planiraju osposobiti AIR runtime na dotičnom tabletu. Prošlog listopada RIM je objavio kako će svakom developeru čija AIR aplikacija bude prihvaćena na AppStoreu pokloniti tablet, for free, uključujući i plaćene troškove pošiljke i carine.
Neki ljudi su napravili poprilično jednostavne aplikacije (program za pretvaranje decimalnih brojeva u binarne – trebam li reći više), samo da dobiju tablet. Brza zarada, možemo reći, za dva – tri dana kodiranja možete dobiti uređaj vrijednosti cca 3.000 kuna, no priča može biti nešto šira.
BlackBerry nije odlučio promovirati svoj tablet na sva zvona, neće ugroziti iPad 2, no uzet će solidan kolač, pucat će na sve businness korisnike koji obožavaju ovaj brand. I BlackBerry ima svoju „vojsku sljedbenika“, baš kao i Apple. A trenutno u svijetu postoji jako malen broj ljudi koji zna nešto razviti za ovaj tablet.
Znate li koliko trenutno ima ljudi koji znaju programirati za BlackBerry PlayBook? Po nekim vlastitim informacijama, u svijetu postoji možda oko 1000 ljudi koji znaju nešto napraviti za PlayBook. A po riječima RIM-a, trenutno je u Americi prodano oko 800.000 komada. Tko će programirati za te uređaje?
Nije riječ o platformi koja će pokoriti svijet, ali ako će u svijetu biti par milijuna tih uređaja, pa neće ih ljudi koristiti kao podmetač ili kao tabletić. Nešto se na njima treba i izvršavati.
Kolega i ja koji vodimo Adobe korisničku grupu smo trubili i bili u direktnom kontaktu s možda 300-njak developera. „Čuj stari, možeš dobiti tablet za par dana posla, samo složi nešto jednostavno, da nije aplikacija tipa stisni-gumb-i-pusti-zvuk. Složi nešto, ima malo developera, pokupi uređaj, žene će vrištati za tobom, a kasnije ćeš vidjeti što dalje“.
Od 300-njak programera iz Hrvatske, aktiviralo se možda njih 10 (tu ne računam kolege iz okolnih zemalja s kojima smo bili u kontaktu). Mala šačica Hrvata je napravila 10-tak aplikacija, ugodno iznenadila ljude iz RIM-a koji su krajem svibnja prezentirali PlayBook u Zagrebu. Iz jednostavne želje za dobivanjem tableta priča je dobila potencijal za nešto više.
Od desetak PlayBook Hrvata, jedan manji tim već dogovara poslove za britansko tržište, jedan kolega planira put prema Beču, dok ja osobno nisam izdao nove aplikacije zbog zauzetosti, ali ljeto će donijeti novu aplikaciju. Dečki se znalaze i posla će biti. Samo treba prepoznati moguću priliku.
Bez obzira na moje kukanje i zapomaganje, veseli me činjenica da se dobar dio hrvatske IT zajednice pokreće svoje ideje. Nedavno sam čitao kako u Americi cca 70 posto inovacija u poslovanju dolazi iz manjih poslovnih okruženja i projekata. Ako i vi spadate u taj postotak, čestitam, valjda smo onda svi mi na dobrom putu prema naprijed.
Ivan Ilijašić je voditelj Adobe ZgFlex grupe i konzultant za razvoj Flex/PHP aplikacija. Dugogodišnji je član Adobe zajednice, a webom se bavi više od deset godina. Urednik je nedavno pokrenutog portala o putovanjima www.svjetskiputnik.hr |