Istraživanje agencije Improve pokazalo je kako se glasovna komunikacija s uređajima u Hrvatskoj rijetko koristi, ali bi se to moglo promijeniti ako bi se otklonile određene prepreke.
Prema navedenom istraživanju samo osam posto korisnika interneta u Hrvatskoj primjenjuje glasovnu komunikaciju s uređajima barem nekoliko puta tjedno, dok ih dodatnih devet posto to čini nekoliko puta mjesečno. Glasovne upute najviše se koriste za pretragu online informacija i pozive, a glavni razlozi zbog kojih korisnici izbjegavaju glasovnu komunikaciju s uređajima je što u tome ne vide dovoljno prednosti u odnosu na tipkanje te zbog neprilagođenosti hrvatskom jeziku.
Već više od desetak godina ekrani su se preselili sa stolova u ruke korisnika. Zaslon mobitela sada je neizostavni dio svakodnevnice i u dobrom i u lošem smislu. Prizor u kojem gotovo svi gledaju u mobitel, na primjer u javnom prijevozu, normalna je stvar. Prema nekim predviđanjima, digitalnim svijetom sve manje će se upravljati kroz ekrane, a sve više kroz govor i slušanje.
Već danas mnogi uređaji koje se svakodnevno koriste imaju ugrađene glasovne asistente. Oni su na pametnim telefonima i unutar pametnih zvučnika u domovima. Koriste ih mnoge mobilne aplikacije i operativni sustavi. U razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.
Prema Juniper Research-u najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, UK i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.
U istraživanju agencije Improve 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito ili povremeno je već spomenutih osam, odnosno devet posto.
Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti su jednostavnost i ušteda vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanje multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija - točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.
Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovitom korištenju glasovnih uputa skloniji su mlađi - to radi njih 14 posto u dobi od 18 do 30 godina. Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.
Nedostatak prednosti glavni je razlog izbjegavanja korištenja glasovnih naredbi, a velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom - neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa. Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.
Istraživanje je provedeno u veljači 2019. na uzorku od 570 ispitanika iz Improve online poola. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.
