Konferencija o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima, održana je danas u prostoru Kluba SC-a u Zagrebu.
Uz moderatoricu Jelenu Berković iz GONG-a, svoje stavove o navedenoj problematici iznijeli su Martina Jurišić i Milan Živković iz Ministarstva kulture, Damir Hajduk iz Vijeća za elektroničke medije, prof.dr. Zrinjka Peruško s Fakulteta političkih znanosti, Toni Gabrić s portala H-alter.org, Denis Mikolić iz Nacionalne udruge televizija i Željko Matanić iz Hrvatske udruge radija i novina.
O izmjenama Zakona rep.hr je već pisao, a ukratko se radi o širenju prava na sredstva iz Fonda za pluralizam koji se financira s tri posto pretplata od Hrvatske televizije na tzv "treći sektor" odnosno internetske portale. Navedeni fond do sada su mogli koristiti samo lokalne radio i televizijske stanice. Prema podacima koje je iznijela Zrinjka Peruško, u proteklih osam godina 40 milijuna kuna proslijeđeno je za proizvodnju tv sadržaja, a isto toliko za radio sadržaje te je sufinancirano 630 televizijskih i preko 3000 radijskih emisija. Prema sadašnjem prijedlogu Internet portali dobili bi znatno manji dio sredstava Fonda nego televizije i radio postaje.
Tvrtke će ostati diskriminirane
Tvrtke će ostati diskriminirane
U raspravi se moglo čuti za nekoliko ključnih problema vezano uz predložene izmjene Zakona. Prvi je sumnja u pravednost dosadašnje raspodjele sredstava lokalnim televizijama i radio stanicama, drugi odluka da će pravo na sredstva za "treći sektor" za sada imati samo neprofitni internet mediji, odnosno oni iza kojih ne stoje tvrtke, a treći način na koji će se odlučivati koji će portali imati pravo na sredstva i njihova visina.
Milan Živković je obrazlažući smisao postojanja Fonda rekao kako HRT nije jedini koji ima pravo na sredstva od pretplate jer i drugi mediji proizvode sadržaj od javnog interesa, a Denis Mikolić pojasnio je kako lokalne televizije i radio stanice imaju i određene obaveze u proizvodnji programa pa im Fond za čije su postojanje znali u vrijeme potpisivanja koncesija samo pomaže da ih ispune.
Obrazlažući kako pravo na sredstva trebaju imati i portali, Živković je ostao kod stava iz prijedloga Zakona po kojem se to odnosi samo na neprofitne portale obrazlažući kako je to tako zbog njihovog potencijala, ograničenosti sredstava fonda i nepostojanja strukturne potrebe njihovom razvoju. Eliminirajući iz igre portale iza kojih nekad stoje jednako neprofitne tvrtke, Živković je zapravo poslao poruku kako država potiče osnivanje udruga umjesto bavljenje poduzetništvom. "Trgovačka društva profit mogu preusmjeriti u neki unosniji posao, a neprofitna svu dobit u komunikaciju" - rekao je Živković ne razmišljajući kako ograničenja ne vrijede u slučaju televizije i radija.
Hajduk: Molio sam Zagreb da članstvo u Upisniku ne bude uvjet njihovog natječaja
Hajduk: Molio sam Zagreb da članstvo u Upisniku ne bude uvjet njihovog natječaja
Damira Hajduka rep.hr je upitao da prokomentira kriterije za upisivanje portala u Upisnik Agencije za elektroničke medije kao i činjenicu da je upis bio uvjet za sudjelovanje u dva gradska natječaja organizirana u 2012. godini preko kojih je grad dodijelio gotovo 1,5 milijuna kuna gradskim portalima koji prate politiku, kao i činjenicu da se na popisu našao jedan portal koji uz minornu posjećenost krade sadržaje s drugih portala, dok neki drugi značajniji portali nisu na popisu.
Hajduk je izbjegavao direktne odgovore na pitanja te je rekao kako odluka o tome tko se može upisati u upisnik proizlazi iz niza kriterija koje je Agencija razvila uz pomoć definicije koja je stavljena u Zakon. Istaknuo je kako je molio Grad Zagreb da članstvo u upisniku ne bude kriterij na natječaju, no tvrdi kako ga nisu htjeli poslušati. Na pitanje o tome hoće li ispisati sporni portal, s obzirom da mu članstvo u upisniku očito daje relevantnost koju nema nije htio decidirano odgovoriti s da ili ne.
Damir Klemenčić s Metroportala predstavnike radio i televizijskih postaja upitao je kako se uopće mjeri gledanost njihovih emisija, pa se iz odgovora moglo vidjeti kako stvarnih podataka o toj gledanosti odnosno slušanosti zapravo nema, što po njemu dovodi u pitanje smislenost sufinanciranja, ukoliko se ono izdvaja za projekte koje nitko ne prati. Nedavni napisi o lažiranju radijskih emisija spomenuti su u raspravi, ali tek uz zaključak kako ih treba istražiti.
U publici su nalazio predsjednik Saborskog odbora za medije Branko Vukšić koji je pravim problemom nazvao Agencije poput one za elektroničke medije i rekao kako izvršna vlast nema petlje dovesti reda u njima i smanjiti razbacivanje sredstava, zbog čega mu je iz publike replicirao predsjednik Agencije Zdenko Ljevak koji ga je optužio da iznosi netočne tvrdnje.
Fotogalerija - Rasprava o Fondu za poticanje pluralizma
