Procurili podaci o Yandexovom algoritmu. Što SEO zajednica može naučiti iz njega?

Procurili podaci o Yandexovom algoritmu. Što SEO zajednica može naučiti iz njega?

Podaci o algoritmu ruskog Yandexa, četvrte po popularnosti tražilice u svijetu, procurili su u javnost.

U svom jučerašnjem priopćenju, Yandex je naveo kako trenutno provode istragu kako bi otkrili kako je došlo do curenja informacija, doznali koji je sve njihov sadržaj procurio i koje su moguće posljedice. Spomenuti incident značajan je za SEO zajednicu, s obzirom da se na osnovu koda koji je završio u javnosti, može lakše shvatiti kako funkcioniraju tražilice.

"Vjerujem da većina tražilica koriste iste SEO faktore i da je razlika u tome koliko koje vrednuju. Tako da je ovo istovremeno i velika stvar i nešto što je već poznato svima koji već neko vrijeme prate SEO područje" - prokomentirao je za rep.hr hrvatski SEO stručnjak Siniša Gavrilović iz Trenutak.hr. No, s Gavrilovićem se sasvim ne slaže SEO stručnjak Ryan Jones koji je na svom Twitter profilu istaknuo kako se u Yandexovom kodu može pronaći puno zanimljivih stvari.

ArsTechnica ističe kako podaci uključuju čak 45 GB source koda koji su navodno ukradeni bivšem zaposleniku. Podaci su objavljeni preko Torrenta 25. siječnja, a po svemu sudeći stari su godinu dana. Oni otkrivaju čak 1922 faktora koje Yandexov algoritam uzima u obzir, dok Search Engine Journal tvrdi da ih ima čak i više i ističe ih prema područjima kao što su pretraživanje fotografija i pretraživanje videa.

Yandexov kod donekle pomažu shvatiti i kako radi Googleov algoritam, s obzirom da su Yandex razvijali i neki bivši Googleovi zaposlenici. Portal Search Engine Land u svojoj analizi posebno je istaknuo sličnosti između Googlea i Yandexa.

Prema SEO stručnjaku Alexu Buraksu (izvor 1, izvor 2), Yandex najviše vrednuje stranice koje nisu prestare, koje imaju puno organskog prometa, a manje SEO prometa, koje imaju manje brojeva i / oznaka u svom URL-u, koji imaju optimiziran kod nego tešku pesimizaciju s PR=0, koji su hostani na pouzdanim serverima, koji su dio Wikipedije ili ih se spominje na Wikipediji, koji su hostani ili povezani sa stranicama višeg ranga na domeni te koji imaju do tri ključne riječi u svom URL-u.

U svakom slučaju, mnogi se slažu kako još od 2006 godine kad je AOL objavio svoje istraživanje o pretraživanju na Internetu, nije bilo tako značajnog curenja podataka koji otkrivaju kako funkcioniraju tražilice.