Programer jedne zagrebačke tvrtke sudjelovao je ovog tjedna u nesreći u kojoj je poginulo dvoje ljudi, a Jutarnji list na njegovoj je Facebook stranici našao statuse koji dokazuju da obožava brzu vožnju.
Screenshotovi s Facebooka u kojoj programer navodi kako "samo treba nać cestu bez velike gužve i policajaca", potaknuli su mnoge negativne komentare, što ne čudi s obzirom da mediji upravo veliku brzinu navode kao jedan od uzroka spomenute nesreće.
Ovo nije prvi put da su se mediji poslužili nečijim Facebook accountom u crnoj kronici, no puno zanimljivije pitanje je mogu li slični statusi utjecati kao otegotne okolnosti prilikom izricanja presuda na hrvatskim sudovima, i što ako se oni izbrišu prije sudskog postupka. Ovo pitanje rep.hr postavio je sudskom vještaku za telekomunikacije i informatiku Saši Aksentijeviću, koji je odgovorio kako rečeno na Facebooku na sudu ima istu težinu kao i ono rečeno usmeno, napisano u pismu, dokumentima ili email poruci.
Komentar na Facebooku može biti dokaz
"U ovom smislu tužitelj ima slobodu prikupljanja dokaza i zasigurno može nešto što je zapravo izrečeno na uvriježenom javnom mediju kao što je Facebook predložiti kao dokaz, kako bi se primjerice dokazale neke osobne karakteristike počinitelja. S druge strane, zastupnik optuženog može primjerice pobijati autentičnost, nakon čega se može pozvati vještaka koji će se očitovati na okolnosti vjerodostojnosti. U slučaju tvrtki kao što su Facebook, Google, Yahoo, Microsoft i slične, u pravilu se kod upućivanja upita ne dobiva odgovor ili se upućuje na međunarodnu pravnu pomoć koja je previše kompliciran institut za slučajeve koji nisu 'od velike važnosti', zbog čega je ponekad teško ili nemoguće utvrditi autentičnost, pa se vještak mora očitovati u tom smislu, a sud tu okolnost cijeniti kao dubioznu." - rekao je Aksentijević.
