Suvlasnik tvrtke iSTUDIO koja ima 13 zaposlenih je Daniel Ackermann koji ima samo 24 godine, a za rep.hr ispričao je priču o rastu tvrtke i Mediatoolkitu – njihovom novom proizvodu.
(Daniel Ackermann, fotografija snimljena uređajem Nokia C7)
iSTUDIO sada postoji već skoro dvije godine - kako je došlo do ideje da osnujete tvrtku?
Suvlasnik Tomislav Grubišić i ja pokrenuli smo tada neke svoje web stranice i promovirali ih na razne načine, ali nije bilo nekih konkretnih rezultata po pitanju posjećenosti prema Google Analyticsima.. Nakon što smo naše portale ispromovirali na Facebook grupama, u samo pet minuta dobili smo 150 posjeta. To nam je pokazalo kako Facebook besplatno, targetirano i brzo donosi posjete. Krenuli smo se aktivno baviti razvijanjem projekata na Facebooku za sebe, a nedugo nakon toga, tu smo uslugu odlučili ponuditi i drugim kompanijama. Osnovali smo iSTUDIO i tada je priča i službeno krenula.
Koji Vam je bio prvi veći posao?
Prvi veći posao i mogao bih reći prekretnica za profesionalne Facebook stranice u Hrvatskoj bilo je pokretanje stranice Jutarnjeg lista. Nakon 3-4-5 mjeseci prikupili smo im 100.000 fanova, interakcija je bila izvrsna, jača je bila tada na Facebooku Jutarnjeg nego na CNN-ovom ili onome od NY Timesa na što smo bili izrazito ponosni i što nam je na neki način bila i mjera uspjeha naše ideje i pristupa u vođenju stranica..
Taj case prezentirali smo drugim klijentima koji su uvidjeli kako takva vrsta marketinškog komuniciranja ima veliki potencijal za njihov brand i tako smo počeli rasti. Mislim da imamo veliku kvalitetu i rijetko tko od klijenata nas je napuštao. Dosta ih se javljalo zbog preporuka tako da nikad nismo, na sreću, morali imati aktivnu prodaju već smo se mogli koncentrirati na prezentiranje i servisiranje usluge prema zainteresiranim stranama. Zbog svega toga pojavila se potreba i za traženjem novih pojačanja pa je tako naš tim narastao sa dvoje na trinaest ljudi i uskoro planiramo nova zapošljavanja.
Glavni posao Vam je vođenje Facebook stranica. Vodite li i Twitter accounte?
Fokus je na Facebooku, Twitter je puno manji i samim time neisplativiji za brandove široke potrošnje. Ipak Twitter čini konkretna, napredna publika i definitivno je dobar potez svakom brendu se povezati s njima. Stoga ga nudimo kao uslugu, ali još uvijek je glavni fokus Facebook.. Nudimo klijentima ideje i rješenja za integraciju Facebook u cjelokupne kampanja – online, offline, TV, tisak, eventi i slično.
Koliko jedna osoba stigne voditi Facebook stranica?
Što se vođenja Facebook stranica tiče, ovisi o veličini – malih stranica može voditi do 15 ako se radi o par objava mjesečno, ako su u pitanju veliki klijenti onda jednu ili dvije.
Facebook stranice su dugoročan posao, a aplikacije kampanjski
Koja je razlika između stranica i aplikacija?
Stranica se radi sa ciljem stvaranja dugoročnog odnosa sa korisnicima i zajedničkog građenja branda. Aplikacije su obično kampanjske, koriste se kod pokretanja nekog proizvoda, ako je stranica dobra i po mogućnosti viralna u tjedan dana može skupiti do 50.000 ljudi, ali taj broj isto tako brzo i pada. Zato je idealno dobiti što veći postotak konverzije igrača aplikacije u obožavatelje stranice branda čiju aplikaciju igraju i koriste.
Što je isplativije za naručitelje – Facebook stranice i aplikacije ili klasično oglašavanje na Internetu?
Teško je povući paralelu s isplativosti, treba kombinirati jer jedno ne isključuje drugo. Facebook stranica može se napraviti i voditi i besplatno, ali to iziskuje veliki trud. Aplikacija iziskuje veće troškove produkcije – test, servere, spremnost na skok posjećenosti…
Što je s Facebook oglasima?
Facebook addsi su iskorištavanje tradicionalnog „banner“ pristupa sa izvrsnim mogućnostima targetiranja i davanja korisnicima oglasa koji ih se stvarno tiču i koji ih zanimaju. Oni, ako se dobro kreativno osmisle i optimiziraju mogu za relativno mali budžet generirati veliki broj klikova i fanova te dugoročno donijeti veliku korist brandu.
Je li bolje ako oni vode na Facebook stranicu ili klasični web?
Facebook stranicu, jer je u drugom slučaju veliki bounce rate, a i kada vode na Facebook stranicu te osobe se povezuju s brandom dugoročno. Na web dođu jednom, a onda ih opet morate iznova pridobiti da dođu i to je dugoročno skuplje.
Erste banka nedavno je pokrenula virtualnu poslovnicu banke na Facebooku – može li se očekivati još originalnih sadržaja drugih tvrtki unutar Facebook stranice?
Facebook stranice pariraju običnim stranicama otkad je FBML zamijenjen iFrameom puno su veće mogućnosti, mogla bi se staviti čak i web trgovina, no to bi bilo kompleksno i skupo rješenje pa je malo vjerojatno zasad, ali u nekoj skorijoj budućnosti tko zna.
Kolika je opasnost da se takve dodatne mogućnosti poput tabova jednog dana samo ukinu?
Facebooku je u interesu da brendovi budu zadovoljni, nije im u interesu da se nekoga ošteti, iako postoje šanse da se neke stvari promjene.
Hoće li jednog dana doći do naplaćivanja za Facebook stranice?
To je slično kao kad bi se naplaćivalo korisnicima. To bi bio premali prihod u odnosu na oglase, creditse i slično, a i pola brendova bi odustalo i otišlo. Oni to mogu napraviti, ali bila bi to potpuna šteta za njih.
Bilo je uvijek manjih promjena poput promjene širine tabova, ali takve stvari uvijek bi se najavile, a mi bi se onda pobrinuli to prilagoditi na vrijeme našim klijentima.
Nema proizvoda sličnih Mediatoolkitu
Nedavno ste krenuli u neočekivanom smjeru i predstavili beta verziju Mediatoolkita – alata koji uočava koji sadržaji postaju viralni i pomaže medijima da istaknu takve sadržaje prije konkurenata. Je li to novi smjer tvrtke?
Imamo puno ideja i projekata koje bismo htjeli raditi, no problem je da smo za mnoge premali. Ima nas 13, ali puno je klijenata pa ne stignemo sve ideje provesti u djelo Koliko god su usluge dosadašnje vrste super, one nisu jako skalabilne. Ako dobijemo neki broj novih klijenata, odmah moramo zaposliti i neki broj novih ljudi, što ne predstavlja neki veliki razvoj.
Počeli smo razmišljati o radu na proizvodima poput Mediatoolkita, što je puno skalabilnije. Imamo i niz malih projekata poput kvalitetnog taba za integracije YouTubea u Facebook, to traže mnogi klijenti.
Kome je namijenjen Mediatoolkit – hrvatskom ili inozemnom tržištu?
Namijenjen je svima koji su zaduženi za stvaranje sadržaja na webu – urednicima, novinarima, blogerima... Dajemo ga na korištenje hrvatskim medijima, ali naš je cilj doista s ovim alatom izaći na globalno tržište i ponuditi ga najvećim svjetskim medijskim kućama.
Koliko je problem nuditi takvu uslugu globalno s obzirom na trošenje resursa?
Problem je ako nam dođe 10.000 klijenata, ali spremni smo za prvi val. Sad već imamo 2000 stranica koje se indeksiraju na svakodnevnoj razini. Još uvijek smo u beti i to nam daje mogućnosti za prilagođavanje i planiranje. Do trenutka kada iz nje izađemo, sustav će moći podnijeti puno jača opterećenja, a mi ćemo imati i pojačane resurse da to maksimalno dobro podržimo.
Kada planirate početi naplaćivati uslugu?
Sada imamo dosta posla – ispravljanje bugova, dodavanja novih featurea, grafova i slično. Kad budemo zadovoljni onim što alat nudi, započet ćemo s naplatom na mjesečnoj razini uz ponudu paketa različite veličine ovisno o tome radi li se o pojedincima i malim redakcijama ili velikim medijskim kućama.
Ima li sličnih proizvoda na globalnoj razini?
Nema identičnih, a ni sličnih proizvoda, FB insights prati članke i shareanje, ali ne može uspoređivati s konkurencijom, po našim saznanjima nitko trenutno ne nudi ovako nešto.
Zadovoljni smo kako sustav radi – recimo kad se počela širiti ona reklama za VW Passat vrlo brzo smo uočili kako ona postaje viralna na Diggu. Ako se nešto sharea, to je zanimljivo. Preporuke su uvijek bolje od običnog gledanja ili čitanja, to je puno vrijednija metrika. Da ne kažem kako to utječe na urednike i novinare unutar redakcija da slušaju svoje korisnike i generiraju sadržaj koji je njima zanimljiv. To ne mora nužno biti žutilo, dapače, ljudi će prije podijeliti na svom profilu nešto što će drugima dati do znanja da oni čitaju nešto konkretno. A i štedi se vrijeme, objektivnije je nego kad netko pregledava sadržaje na web stranicama, a i uočavaju se stvari koje nisu na naslovnici.
Po kom principu sustav radi?
Koristi crowlere, svakih par minuta obiđe se neki site i gleda se koliko su sadržaji bili shareani. Kriterij viralnog sadržaja je da je postojao bar jedan share. Po našem istraživanju koje pokazuje samo okvirno stanje može se zaključiti kako 80 posto sadržaja na Internetu nije nikad shareano. Ovaj koji je naravno varira – može imati jedan share u sat vremena ali i puno više.
Koliko imaju najshareaniji hrvatski sadržaji?
Znaju imati i po 10.000 shareova.
Koliko uopće ide klikova na jedan share?
Nisam siguran, čini mi se da je prosjek 2-3 klika po shareu.
Kakav share button je bolji – onaj četvrtasti (kao na tportalu op.a.) ili duguljasti (poput onoga na Jutarnjem op.a.)?
Ovisi o dizajnu, inače radimo i optimizacije za klijente raznih vrsta pa i takve. „Sviđa mi se“ nije dobar za sadržaje poput crne kronike, tu je bolje imati gumb „preporuči“.
Video koji je najavio uslugu Mediatoolkita ostavio je dosta pozitivan dojam, djeluje bolje od mnogih drugih pokušaja iz Hrvatske. To ste sami radili?
Napravio ga je Smart cube, kojima se zahvaljujemo, dečki su napravili zaista izvrstan posao i preporučamo ih svima.
Koji su neki sljedeći koraci koje planirate?
Krajem mjeseca idemo na Next web u Amsterdam gdje ćemo imati štand kako bi se prezentirali svjetskoj populaciji. Do tada ćemo nastojati sustav učiniti stabilnijim i dodati nove opcije. Počeli smo razmišljati o investiciji u Mediatoolkit kako bi ubrzali razvoj i što prije mogli krenuti sa marketingom, prodajom i implementacijom na globalnoj razini.
ZADNJIH OSAM INTERVJUA NA REP.HR:
    |
    |
