Država dužna objaviti sve bitne podatke na Internetu

Država dužna objaviti sve bitne podatke na Internetu

Nacrt konačnog prijedloga Zakona o pravu na pristup informacijama otkriva kako će tijela javne vlasti sve važnije informacije morati objavljivati na Internetu.

Slična obveza postojala je i u ranijoj verziji Zakona, no sada je proširen popis informacija koje se moraju objavljivati na internetskim stranicama tijela javne vlasti, a izbačena je i mogućnost alternativne objave u javnom glasilu. Kako se može vidjeti u članku 10 nacrta konačnog prijedloga Zakona, u navedene informacije ubrajaju se sve od zakona i propisa do informacija o postupku javne nabave i zapisnika sa sjednica. Novost je i da će se nacrti zakona, podzakonskih akata i propisa nakon prihvaćanja Zakona morat će se objavljivati na svojim internetskim stranicama radi provođenja savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, a osnovne informacije o svom radu te financijske izvještaje tijela javne vlasti dužna su dostaviti u Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske radi njihove trajne dostupnosti i ponovne upotrebe.

Novost u zakonu je i odredba prema kojoj tijela javne vlasti moraju odrediti posebnu službenu osobu koja će biti mjerodavna za pravo na pristup informacijama, a moraju i voditi i službenu evidenciju o zahtjevima, postupcima i odlukama vezanim za pravo na pristup informacijama. Tijela javne vlasti dužna su o zahtjevu za pravo na pristup informacijama odlučiti u roku 15 dana od dana predaje zahtjeva, a taj se rok može produžiti na još 15 dana ako zato postoji opravdan razlog.
 
Zakon o pravu na pristup informacijama predviđa i osnivanje neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama, odnosno Povjerenika za informiranje kojeg će na razdoblje od pet godina imenovati Hrvatski sabor uz mogućnost ponovnog izbora. Do njegovog izbora poslove vezane za pravo na pristup informacijama obavljat će Agencija za zaštitu podataka. Zakon predviđa kazne u iznosu od 20.000 do 100.000 kuna za tijela javna vlasti koja onemoguće ili ograniče pravo na pristup informacijama, dok će se osobe odgovorne za isti prekršaj kazniti u iznosu od 5.000 do 20.000 kuna.