Dolazi li hakerska prijetnja HDZ-u iz Pernarovih krugova?

Dolazi li hakerska prijetnja HDZ-u iz Pernarovih krugova?

Skupina koja se predstavlja kao Anonymous Croatia najavila je napad na web stranice HDZ-a 19. studenog, a po nekim tragovima može se naslutiti kako iza svega stoji Pernarov Savez za promjene.

(Screenshot: Anonymous Hrvatska anketom naslućuje svoju povezanost sa Savezom za promjene)

Anonymous Croatia na svojim Facebook stranicama objavio je kako planira DDoS napad na HDZ, a na blogu TeslaSec objavio je i upute za sve one koji osobno žele sudjelovati u napadu. Najavu napada prenijeli su i vodeći hrvatski portali.

Nije jasno tko stoji iza svjetske skupine koja se predstavlja kao Anonymous, ni je li za različite akcije u svijetu uvijek odgovorna ista skupina, no lako se može naslutiti kako hrvatska skupina tek koristi njihovo ime. Činjenica da je autor Facebook stranice Anonymous Croatia postavio anketu s pitanjem "Šta mislite koja stranka radi za dobrobit ljudi, a ne za svoj osobni interes", pri čemu je najviše članova stranice odgovorilo sa "SP - Savez za promjene"  sugerira da iza stranice, pa tako i cijele akcije stoji Pernarov Savez za promjene, tim više što su drugi ponuđeni odgovori bili samo "Anonymous" i "Anarchy".

Sami video s najavom napada objavljen je na YouTubeu na engleskom jeziku, a u njemu se napad na HDZ obrazlaže kaznom zbog korupcije i izdaje.

 

Aksentijević: DDoS napad ima elemente kaznenog djela

Sudskog vještaka za informatiku i telekomunikacije Sašu Aksentijevića upitali smo nekoliko pitanja vezanih uz kažnjivost ovakvih napada prema hrvatskim zakonima.

Je li organizacija i/ili izvršenje DDoS (ili drugog sličnog) napada na neku stranicu u Hrvatskoj nekakva vrsta prekršajnog ili kaznenog djela?
Sudovi bi u slučaju DDoS napada zasigurno po više osnova mogli pronaći elemente prekršajnog i kaznenog djela, čak i ako nije počinjena mjerljiva materijalna šteta žrtvi. Vijeće Europe donijelo je još 2001. godine Konvenciju o kibernetičkom kriminalu koja je nastupila na snagu od 1. srpnja 2004 godine. Republika Hrvatska je potpisnica te Konvencije te se uskladila s istom donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1. listopada 2004. godine, što znači da je zakonodavac vrlo brzo reagirao na pojavu novog oblika kaznenog djela. Članak 223. stavak 2 i 3 se mogu protumačiti u smislu direktne usmjerenosti ka kaznenim djelima poput DDoS. Zanimljivo je kako su prva medijski popraćena višednevna ometanja dostupnosti Web stranica u Hrvatskoj bila upravo tijekom napada na HT poslužitelje tijekom 2001. godine.

Kako se takva vrsta napada dokazuje u slučaju eventualne tužbe?
U slučaju eventualne tužbe potrebno je dokazati da je izvor napad u određenoj točki ili točkama i izolirati dokaze koji se u slučaju DDoS-a uglavnom svode na niz dnevnika (logova) poslužitelja i mrežnih uređaja, a koji mogu nepobitno dokazati tko je izvor napada. Dokazati izvor ove vrste napada ukoliko su pomno i inteligentno vođeni vrlo je teško a gotovo nemoguće na razini izoliranih nacionalnih sustava računalnih mreža a pokretača napada još teže zato što su sami izvršitelji napada često uključeni mimo svog znanja. Istrage koje se tiču DDoS napada su u pravilu međunarodne istrage a u njih su na razini koordinacije uključene državne institucije te državne tajne
službe.

Je li u Hrvatskoj bilo sudskih parnica takve vrste proteklih godina?
Zbog kompleksnosti dokaznog postupka u pravilu parnica ove vrste u Hrvatskoj nema u smislu veće zastupljenosti, no često se pojavljuju slučajevi u čijem se rješavanju i izradi vještačenja koristi slična metodologija koja bi bila korištena u vještačenju DDoS napada, samo u manjem opsegu i u druge svrhe.