Direktor Pixsella: Sudska praksa gotovo da i ne postoji

Direktor Pixsella: Sudska praksa gotovo da i ne postoji

Siniša Hančić, direktor agencije Pixsell za rep.hr prokomentirao je neovlašteno kopiranja fotografija u Hrvatskoj i istaknuo kako se stanje popravlja ali presporo, dok sudska praksa gotovo da i ne postoji.

Slijedi njegov komentar za koji smo ga upitali potaknuti slučajem Getty imagesa koji putem odvjetnika u Hrvatskoj opominje webove koji su neovlašteno kopirali fotografije i od njh traži naknadu štete.

"Agencija PIXSELL sukladno poslovnoj politici i Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima sustavno regulira i štiti autorska prava svojih zaposlenika i suradnika te autora iz agencija partnera, na teritoriju Republike Hrvatske i u zemljama regije u kojima posluje (Slovenija, BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija). 

Svako korištenje fotografija podliježe zakonskoj odgovornosti. Neovlašteno korištenje fotografija bez suglasnosti autora/agencije nije dopušteno. Kod utvrđene povrede autorskih prava, agencija PIXSELL koristi sva raspoloživa pravna sredstva, od ponude da korisnik pravno regulira korištenje spornih fotografija pa do utuženja, ovisno o samom slučaju. PIXSELL jednaku pažnju posvećuje zaštiti imovinskih i moralnih autorskih prava.

Iznosi koje PIXSELL potražuje ovise o vrsti sadržaja te vrsti i učestalosti povreda autorskog prava. 

Sudska praksa u nas gotovo da i ne postoji, a do prije par godina postupci pokretanja zaštite autorskih prava bili su endemski.

U odnosu na razvijenu svijest o nepovredivosti autorskog djela u zapadnoj civilizaciji, Hrvatska zaostaje stotinu godina. Zamislite situaciju gdje su se u nas još prije 10-ak godina kompanije bavile izrezivanjem fotografija i prepisivanjem tekstova iz stranih tiskanih izdanja da bi od tih sadržaja "stvarali" svoja vlastita "originalna" izdanja i zarađivali na tržištu. Danas pak, u vrijeme hiperprodukcije sadržaja koji je lako dostupan na internetu, ti isti ljudi moraju naučiti da se korištenje sadržaja uglavnom plaća.

Također i naše građane valja educirati da fotografiju koja im se svidjela na internetu nije legalno ugraditi u svoj web, maturalni ili diplomski rad, prezentaciju ili reklamu. To je težak i dugotrajan proces.

U Hrvatskoj, a naročito u zemljama regije, i danas se krade enormna količina sadržaja, ne samo fotografija, već i tekstova i videa. Sudbina glazbe, koja je "postala" javno dobro i više se gotovo uopće ne kupuje nego razmjenjuje putem raznih internet servisa, u ovom kutku Europe nažalost je sustigla i fotografiju. Većina korisnika smatra kako je internet "trgovina gdje je sve besplatno". Veliki je broj internet portala koji žive isključivo od ukradenih sadržaja s drugih portala. Kupnja legalnog fotografskog sadržaja u našoj i susjednim južnim zemljama još uvijek je posljednja opcija koja se razmatra. 

Na žalost, niti autori samostalni djelatnici ili freelanceri nisu u povoljnoj situaciji, jer im se pokretanje sudskog postupka radi autorskopravne zaštite u nas uglavnom ne isplati radi dugotrajnih procesa koji traju i više godina, a pritom iziskuju visoke troškove i rezultiraju malim odštetnim naknadama. Tako se "veliki" kupci i "mali" autori vrte u začaranom krugu, a sve radi siromašne sudske prakse i nepostojanja slučajeva u nas gdje je autor za veliku krađu obeštećen velikim iznosom, nakon kojeg nikome više ne bi palo na pamet ukrasti tuđe autorsko djelo i objaviti ga, namjerno i svjesno. Autori koji rade za agencije zaštićeniji su jer o zaštiti njihovih djela brine agencija, uključujući i o troškovima autorskopravne zaštite. No, oni su i izloženiji krađama, jer svakodnevno produciraju veliki broj autorskih djela koja postaju dostupna svima gotovo u realnom vremenu.

Uvjereni smo da po pitanju autorskog prava Hrvatska neće biti spremna za EU, bez obzira za postojeću zakonsku regulativu. Mnoge pojedince i medije zapljusnut će opomene, računi, tužbe, sudski postupci, a u konačnici i bankroti.

Za primjer, kada su prije tri godine Angelina Jolie i Brad Pitt odlučili predstaviti svijetu svoje blizance, dali su ekskluzivno pravo na distribuciju fotografija jednoj agenciji.Ona je potom svim medijima diljem svijeta, pa tako i našim, poslala pismo upozorenja da će svaki medij koji neku od fotografija blizanaca objavi bez njihova dopuštenja, sudski teretiti za odštetu u visini milijun eura!?! Vjerovali ili ne, u Hrvatskoj je bilo kradljivaca!

Odavno svjesni činjenice da se neovlaštenom korištenju na našim prostorima bliži skori kraj, PIXSELL je odmah po pokretanju agencijskog servisa prije točno tri godine, prvi u nas započeo sa sustavnom zaštitom, s edukacijom tržišta i mijenjanjem naslijeđenih loših navika. Iako nismo zadovoljni brzinom evoluiranja tržišta niti provođenjem zakona od nadležnih institucija, vjerujemo kako će se svijest građana o autorstvu uvelike promijeniti sljedećih nekoliko godina, prvenstveno zahvaljujući reguliranju i zaštiti autorskih prava koje provodi PIXSELL i ostale svjetske agencije na našem tržištu. Za mnoge su odštetni zahtjevi za neovlašteno korištenje fotografija šokantni, no u vremenu i društvu gdje još uvijek prilika čini lopova, to je jedini efikasan (i brz) način zaštite autora i njihovih djela te uređenja tržišta."

Getty images traži odštetu od brojnih hrvatskih stranica

Američki servis Getty Images proteklih je mjeseci poslao niz opomena hrvatskim web stranicama koje su bez dozvole istaknule cijele ili izmijenjene fotografije iz njihove baze.

Sudski vještak Aksentijević: Cijena fotografije za web je do 1000 kuna

Sudski vještak za informatiku i telekomunikacije Saša Aksentijević odgovorio je na nekoliko pitanja rep.hr-a potaknutih člankom o opomenama koje u Hrvatskoj šalju Getty images i komentarom direktora Pixsella Siniše Hančića.