Konkurencija loših web stranica nije mala, no web stranice brodogradilišta 3. Maj sramota su ne samo za tu tvrtku, nego i za cijelu državu.
Iako se veliki brodovi ne naručuju preko interneta, jasno je da bi stranice brodogradilišta koje ima prihod veći od 100 milijuna kuna trebale ostavljati dobar dojam na eventualne naručitelje, dobro predstaviti reference, ponuditi vijesti, nuditi relevantne kontakte i još puno toga. 3. Maj je tu zakazao u apsolutno svim kategorijama, Engleski dio weba samo natpis English, dok ni hrvatski nije puno bolji - posjetitelje dočekuje fotografija brodogradilišta niske rezolucije, nedovoljne da bi dobro izgledala kad se razvuče na prosječnom monitoru.
Prilikom prve posjete, posjetitelje u dnu ekrana dočekuje poruka "Koristimo kolaćiće kako bismo vam pružili najbolje iskustvo na našoj web stranici", no posve je nejasno o kakvom se najboljem iskustvu radi. Većina stranica do kojih se može doći preko izbornika ima samo tekstualne sadržaje, a neki nemaju niti to - rubrika Objave je prazna, isto kao i Kontakti. Zakonski propisani podaci koji moraju biti na web stranicama tvrtki ipak postoje i u tom dijelu mogu se pronaći adresa tvrtke, dva broja telefona i jedan broj telefaxa, dok email adresa ili web forma za upite ne postoje. Tu je i "bogata" fotogalerija koja raspolaže s tri fotografije brodogradilišta niske rezolucije, dok na web stranicama ne postoji niti jedna jedina fotografija bilo kojeg broda koje je brodogradilište izgradilo. U rubrici reference (do 1990. / od 1990.) su samo popisi koji uključuju samo ime naručitelja, broda, vrstu nosivost i godinu isporuke.
Od propasti Uljanika koji je formalno vlasnik većinskog dijela 3. Maja, to brodogradilište je pod posebnom skrbi države koja je pomogla da se ono izađe iz blokade i dala jamstva za milijunske kredite, no - barem po web stranicama - stječe se dojam da se pušta da ono propadne..