Sastanak u Poreznoj razjasnio kriterije kažnjavanja paušalnih obrta

Sastanak u Poreznoj razjasnio kriterije kažnjavanja paušalnih obrta

Prikriveno zapošljavanje preko paušalnih obrta vruća je tema, a u Poreznoj upravi održan je sastanak s predstavnicima računovođa kako bi sankcioniranje takvih slučajeva bilo jasnije i pravednije.

Na Facebook grupi Računovodstvo - pitanja i odgovori iz prakse objavljen je niz informacija s navedenog sastanka.

Kazne dobilo dva posto anketiranih, još devet posto u obradi

Upitnici o kojima je rep.hr pisao u listopadu, koji su bili podloga za obavljanje nadzora tada su poslani na adrese 3.700 od 60.000 paušalnih obrta. Za njih oko 3300 odnosno 89 posto postupak je do danas obustavljen, njih 85 odnosno dva posto dobilo je rješenja, a preostalih devet posto je još u obradi.

Toptal nije sporan, a ne mora biti ni dvogodišnji ugovor s jedinim klijentom

Sastanak je otkrio i neke oblike rada koji se ne smatraju spornima. Rad za platforme kao što su Toptal i Upwork jedan je primjer oblika rada koji nije tretiran kao sporan i takvi postupci su bili obustavljeni. U situacijama kod direktnog rada s klijentima bilo je bitno da nema obilježja nesamostalnog rada. Sama činjenica da netko ima ugovor za razvoj softvera na primjerice dvije godine za jednog klijenta, nije se smatrala problematičnom jer je jasno da pojedinac nema kapaciteta istovremeno odraditi posao za više klijenata.

Predstavnici računovođa upozorili su Poreznu kako prijenos intelektualnog vlasništva na naručitelja usluge ne smije biti sporan kriterij s obzirom da naručitelj koji želi komercijalizirati proizvod mora imati puna prava kako bi ista mogao objaviti na primjerice App Store-u.  Upozorili su i kako komunikacijski alati poput Asane i Slacka ne mogu biti sporan kriterij za utvrđivanje nesamostalnog rada, s čime su se složili.

Porezna ne želi unaprijed reći je li neki ugovor sporan ili nije

Porezna se nije složila da propisani kriteriji trebaju biti jasniji, nije se složila s idejom objave uputa i primjeri za porezne obveznike, kao ni s idejom uvođenja minimalnog broja kriterija ili mogućnosti da se obveznik obrati poreznom tijelu s ugovorom gdje bi porezno tijelo unaprijed dalo mišljenje o njemu. Za takvu vrstu usluge Porezna je preporučila porezne savjetnike, a kad je u pitanju eventualno sankcioniranje drugih oblika društava za nesamostalni rad, potvrđena je informacija iz nedavnog članka na rep.hr-u prema kojoj kazne mogu dobiti i primjerice društva s ograničenom odgovornošću. 

Što se ostalih informacija sa sastanka tiče, pojašnjeno je kako se službeni prijevod ugovora sa engleskog traži samo u slučaju da se postupak nastavlja, a prema članku 6. Općeg poreznog zakona gdje sva dokumentacija mora biti dostavljena na hrvatskom jeziku. Ističe se i kako žalba odgađa izvršenje rješenja u slučaju utvrđenja nesamostalnog rada, a u slučaju potvrde rješenja i nakon plaćanja obračunatih doprinosa obveznik ima pravo podnijeti ispravak PO-SD obrasca i umanjiti iznos paušalnog poreza, no nema pravo na priznavanje plaćenih paušalnih doprinosa odnosno umanjenje obračunatih doprinosa po rješenju temeljem plaćenih paušalnih doprinosa.

Obveznici koji rade za inozemne firme iz država izvan Europske unije a imaju ugovore s obilježjima nesamostalnog rada mogu na osobni zahtjev izvršiti prijavu tog poslodavca na HZMO (bez vađenja OIB-a nerezidenta), temeljem koje će Porezna uprava donijeti rješenje o plaćanju obveznih doprinosa obvezniku pri čemu je osnovica visina prosječne plaće za određenu godinu, a za porez obveznik podnosi JOPPD obrazac Poreznoj upravi.