Potaknut prošlogodišnjim intervjuom Elene Lavezzi, direktorice Revoluta za SEE u Jutarnjem listu, rep.hr je pokušao doznati mogu li se plaće hrvatskih građana isplaćivati na Revolut račun.
U tom intervjuu Lavezzi je rekla kako je moguće isplaćivati plaće, no to je kasnije u Jutarnjem ispravljeno u izjavu kako će biti moguće kad u svoju uslugu uključe IBAN.
Nakon njezine izjave da je to moguće, rep.hr poslao je upit HNB-u o tome je li dozvoljeno plaću isplaćivati na Revolut račun i HNB je mjesec dana nakon upita dao kvalitetan i temeljit odgovor uz finalni zaključak kako oni ne vide nikakvu zakonsku prepreku s njihove strane, ali je potrebno pitati i Ministarstvo financija, odnosno Poreznu upravu kako bi oni dali tumačenje zakona koji su u njihovoj nadležnosti. Cjelovit HNB-ov odgovor može se pronaći niže u članku.
Ministarstvo financija na upit Rep.hr-a nije odgovorio niti u roku tri mjeseca, unatoč par napomena. U telefonskom kontaktu bili su ljubazni, no nisu poslali nikakav konkretan odgovor na mail. Nakon tog razdoblja, odgovorili smo im kako ćemo u slučaju izostanka njihovog odgovora smatrati kako oni ne znaju odgovor na to pitanje.
Odgovor nije stigao ni u sljedeća tri mjeseca, no Solventa računovodstvo objavilo je prije dvadesetak dana mišljenje Porezne uprave po kojem to nije moguće, jer Revolutov tekući račun nije račun u banci, nego tekući račun u digitalnoj instituciji za elektronički novac, a Zakon o porezu na dohodak predviđa samo isplatu na tekući račun u banci. Osim na linku, potpuni odgovor Porezne uprave može se vidjeti u dnu članka.
ODGOVOR HNB-a primljen 17.7.2019. godine:
U slučaju koji je predmet Vašeg zanimanja, Hrvatska narodna banka je o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Republike Hrvatske zaprimila obavijest nadležnog tijela matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Financial Conduct Authority iz Ujedinjenog Kraljevstva za instituciju za elektronički novac Revolut Limited.
Naime, od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, izdavatelji elektroničkog novca u Republici Hrvatskoj, između ostalog, mogu biti i institucije za elektronički novac osnovane u drugoj državi članici Europske unije. Institucija za elektronički novac osnovana u drugoj državi članici Europske unije može na području Republike Hrvatske, u skladu s uvjetima uređenim Zakonom o elektroničkom novcu ("Narodne novine", br. 64/2018.), izdavati elektronički novac i/ili pružati platne usluge koristeći se pravom na poslovni nastan ili slobodom pružanja usluga, nakon što nadležno tijelo matične države članice o tome obavijesti Hrvatsku narodnu banku (tzv. passporting).
Napominjemo da su sve države članice Europske unije bile u obvezi u svoje nacionalno zakonodavstvo prenijeti odredbe Direktive 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac, te Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, u kojima je uređeno navedeno prekogranično izdavanje elektroničkog novca, odnosno pružanje platnih usluga. U Republici Hrvatskoj su navedene odredbe prenesene u Zakon o platnom prometu ("Narodne novine", br. 66/2018) i Zakon o elektroničkom novcu.
Hrvatska narodna banka je 2. lipnja 2016. zaprimila obavijest nadležnog tijela Ujedinjenog Kraljevstva Financial Conduct Authority za instituciju za elektronički novac Revolut Limited. Ujedno, 7. siječnja 2019. je Hrvatska narodna banka zaprimila obavijest nadležnog tijela Litve - Lietuvous Bankas (Bank of Lithuania) za instituciju za elektronički novac: Revolut Payments UAB.
Nadzor nad institucijom za elektronički novac, koja neposredno pruža usluge u Republici Hrvatskoj, provodi nadležno tijelo matične države članice u kojoj je toj instituciji izdano odobrenje, odnosno Financial Conduct Authority iz Ujedinjenog Kraljevstva za instituciju Revolut Limited, odnosno Lietuvous Bankas (Bank of Lithuania) za instituciju Revolut Payments UAB.
Pravo prekograničnog pružanja usluga na području Europskog gospodarskog prostora vrijedi za sve licencirane pružatelje platnih usluga i izdavatelje elektroničkog novca, pa tako i za institucije koje su osnovane u Republici Hrvatskoj.
U vezi s dohotkom koji hrvatski poslodavci isplaćuju hrvatskim građanima važna je i primjena odredbi propisa koji uređuju devizno poslovanje. Riječ je o Zakonu o deviznom poslovanju ("Narodne novine", br. 96/2003., 140/2005., 132/2006., 150/2008., 92/2009., 133/2009. – Zakon o platnom prometu, 153/2009., 145/2010. i 76/2013. i Odluci o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji ("Narodne novine", broj 111/2005. i 16/2015., koju je Hrvatska narodna banka donijela na temelju članka 15. Zakona o deviznom poslovanju – u nastavku teksta: Zakon.
Zakonom nije ograničena mogućnost da pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj (rezident u smislu Zakona) isplati dohodak (plaću) zaposleniku s prebivalištem u Republici Hrvatskoj (rezident u smislu Zakona) na račun otvoren u inozemstvu (kod pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu odnosno kod nerezidenta u smislu Zakona), međutim nije dopuštena isplata dohotka (plaće) zaposleniku – rezidentu u devizama nego isključivo u kunama. Navedeno je ograničenje uređeno Odlukom o plaćanju i naplati u stranim sredstvima plaćanja u zemlji – u nastavku teksta: Odluka (iznimno, dopuštena je isplata plaće u devizama zaposlenicima – rezidentima koji su privremeno na radu u drugoj državi).
Dakle, smatramo da je sa stanovišta propisa za čije je provođenje nadležna Hrvatska narodna banka (Zakon i Odluka te Zakon o elektroničkom novcu) dopušteno da hrvatski poslodavac isplati hrvatskom građaninu plaću na račun otvoren kod navedenog trgovačkog društva, ali pod uvjetom da tu plaću isplati u kunama. Smatramo da predmetni posao (isplata plaće) osim deviznih propisa uređuju i propisi koje donosi i za čije je provođenje (tumačenje) nadležno Ministarstvo financija. Prije svega mislimo na odredbu članka 92. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", br. 10/2017., 128/2017., 106/18 i 01/19.). Tim je člankom Pravilnika o porezu na dohodak uređeno da se primici fizičkim osobama isplaćuju na njihov žiro račun te da se u određenim slučajevima (članak 92. stavak 2.) mogu isplatiti i na tekući račun kod banke. S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka o namjeri neposrednog pružanja usluga na području Republike Hrvatske – za trgovačko društvo Revolut Limited – zaprimila obavijest nadležnog tijela matične države članice u kojoj je tim institucijama izdano odobrenje, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva financija o tome odnosi li se mogućnost isplate primitka fizičkoj osobi i na račun otvoren kod institucije za elektronički novac te ako ta mogućnost postoji odnosi li se to i na instituciju za elektronički novac sa sjedištem u inozemstvu.
ODGOVOR POREZNE UPRAVE:
Člankom 86. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 115/16 i 106/18), propisano je da tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način.
Člankom 92. stavkom 1. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, broj 10/17. 128/17, 106/18, 1/19 i 80/19), propisano je da u skladu s člankom 86. Zakona tijela državne uprave i sudbene vlasti te druga državna tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke osobe obavljaju isplate primitaka fizičkim osobama, na njihov žiroračun kod banke odnosno nerezidentima na njihov račun. U skladu sa stavkom 2. toga članka Zakona, a iznimno od stavka 1. toga članka navedena tijela, organizacije odnosno osobe mogu obveznicima poreza na dohodak, odnosno fizičkim osobama isplatiti na njihov tekući račun kod banke između ostalih i primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 21. Zakona
Slijedom navedenog, isplatu primitaka od nesamostalnog rada moguće je u skladu s navedenim odredbama Zakona i Pravilnika isplatiti osim na žiro račun i na tekući račun kod banke.
Napominje se da su odredbom članka 7. Zakona o platnom prometu (Narodne novine, broj 66/2018) uređeni mogući pružatelji platnih usluga, pa to, između ostalog, mogu biti kreditne institucije (primjerice banke) i institucije za elektronički novac. Institucije za elektronički novac su posebna vrsta pružatelja platnih usluga čije je osnivanje i poslovanje uređeno Zakonom o elektroničkom novcu (NN, broj 64/2018).
Skreće se pozornost da Hrvatska narodna banka na svojim internetskim stranicama objavljuje popis institucija za platni promet, institucija za elektronički novac i registriranih pružatelja usluge informiranja o računu iz drugih država članica za koje je, u skladu sa zakonom propisanom procedurom, zaprimila obavijest o namjeri pružanja usluga u Republici Hrvatskoj.
Obzirom da se prema očitovanju Hrvatske narodne banke, Pravne osobe koje su postavile upit, smatraju digitalnim institucijama za elektronički novac odnosno posebnom vrstom pružatelja platnih usluga čije je osnivanje i poslovanje uređeno Zakonom o elektroničkom novcu (Narodne novine, broj 64/2018), mišljenja smo da se isplata plaće radnika na kunski račun digitalne institucije za elektronički novac ne smatra isplatom na račun kod banke sukladno navedenim odredbama Zakona i Pravilnika.
