Okrugli stol „Kome još treba cash?“ održan je danas u organizaciji časopisa Banka, a o temi mobilnih i beskontaktnih plaćanja govorili su predstavnici poslovnih banaka, Hrvatskog telekoma, trgovaca i predstavnici kompanije MasterCard Europe.
Elektronička plaćanja kroz efikasne i sigurne financijske transakcije smanjuju sivu ekonomiju, troškove poslovanja te stopu krivotvorenja novčanica, rekla je u uvodu Marina Ralašić iz časopisa Banka. Istraživanje Banke za međunarodna poravnanja pokazalo je da se u eurozoni samo devet posto transakcija obavlja novčanicama i kovanicama, dok u SAD-u taj postotak iznosi sedam posto. U Švedskoj koja je ove godine najavila potpuni prelazak na e-novac i Austriji taj postotak iznosi svega tri posto. Okupljenima je iznesen i zanimljiv podatak da gotovina Europljane košta 0,6 posto BDP-a, odnosno oko 1100 kuna po stanovniku godišnje.
Kad je riječ o prednostima e-novca, na okruglom stolu istaknuta je njegova uloga u smanjenju sive ekonomije. Naime, istraživanje konzultantske kuće A.T.Kearney pokazalo je da 10-postotno povećanje plaćanja karticom smanjuje udio sive ekonomije u BDP-u za pet posto.
Korištenje elektroničkog plaćanja u hrvatskom platnom prometu pozitivno bi djelovalo na državne financije, posebno u sektorima koji su najviše pogođeni sivom ekonomijom: trgovini na veliko, maloprodaji i proizvodnji, rečeno je. No, mobilna i beskontaktna plaćanja u Hrvatskoj su još u začecima.
Podaci pokazuju da u Hrvatskoj 380.000 ljudi ima aplikaciju za mobilno plaćanje, no brojke o aktivnim korisnicima variraju od banke do banke. Sveukupno možemo govoriti o oko 100 tisuća aktivnih korisnika u Hrvatskoj, međutim još je manji broj onih koji zaista plaćaju mobitelima, rekao je Luka Tomašković, direktor Proizvoda kartičnog i transakcijskog poslovanja Zagrebačke banke. Da bi mobilno plaćanje funkcioniralo bitna je suradnja banaka, telekoma, trgovaca i kartičnih kuća, dodao je.
Tihomir Mavriček, direktor NFC projekta Hrvatskog telekoma istaknuo je da Hrvatskoj treba tranzicijsko rješenje za mobilno plaćanje, a to bi mogao biti upravo NFC. Sudionici okruglog stola složili su se da je cijena „casha“ u Hrvatskoj jeftinija nego u inozemstvu. Često se korištenje gotovine dodatno motivira popustima prilikom kupnje, a tu je i nenaplaćivanje podizanja novca na bankomatima zbog čega Hrvatska zaostaje za drugim zemljama kad je riječ o mobilnom plaćanju. Aleksandra Babić, voditeljica marketinga za CEE regiju u Mastercardu kao jedno od rješenja spomenula je mogućnost uvođenja ograničenja broja besplatnih transakcija za korisnike bankomata, no svjesna je da bi se banke u Hrvatskoj teško odlučile na takav potez.
Dvjesto eura je trošak upravljanja novcem pojedinca za jednu banku u Europi zbog čega mobilno plaćanje, iz perspektive poslovnih banaka, ima prednost nad gotovinom, istaknuo je Igor Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke. Strejček je spomenuo aplikaciju Erste banke „Slikaj i plati“ koja trenutačno broji 20.000 downloada, a u prvih deset mjeseci ove godine njome je ostvareno sedam milijuna eura transakcija.
Neven Barbaroša iz Hrvatska narodne banke rekao je da e-novac mogu izdavati sve institucije koje od HNB-a dobiju licencu te da je do sada samo jedan alternativni ponuđač iskazao interes koji je ujedno i dobio licencu. U ovom području nema konkurencije i to velikim dijelom iz neinformiranosti, dodao je.
Za zaključak okruglog stola Luka Tomašković iz Zagrebačke banke istaknuo je da bi Zakon o fiskalizaciji mogao pokrenuti dijelove tržišta koji su više u cashu, primjerice HoReCa kanal, automate za plaćanje parkinga i drugo te tu vidi mjesta gdje bi se prvo mogao vidjeti iskorak u mobilnom plaćanju. Sudionici su se složili da se u Hrvatskoj situacija po pitanju mobilnog plaćanja neće bitnije mijenjati dok god je „cash“ jeftiniji od e-novca.
