Predstavnici bankarskog i IT sektora razmijenili su danas svoja mišljenja o sadašnjosti i budućnosti elektronskog plaćanja na okruglom stolu "Kako ICT mijenja novac, plaćanje i financije" održanom u organizaciji časopisa Banka u Hrvatskom novinarskom društvu.
(Foto, s lijeva na desno: Božidar Pavlović, Intesa Sanpaolo Card; Miro Ostroški, IN2; Igor Strejček, Erste banka)
Odgovor na pitanje "Što traži generacija Y" mogao se dobiti već i u uvodnom izlaganju Ivana Maglića iz Gartnera koji je naveo primjere banaka koje se prilagođavaju novim generacijama poput UMPQUA banke ili TheFrankBank.
Određena vrsta prilagodbe novim generacijama bila je i ona kad je otvorena Ersteova virtualna poslovnice na Facebooku koju je prema riječima Igora Strejčeka posjetilo 22.000 posjetitelja u mjesec dana.
Primjer poput ovoga pokazao je zadovoljavajuću brzinu reagiranja banaka na promjene na tržištu, a kad je u pitanju područje mobilnog plaćanja, neke institucije u Hrvatskoj čak djeluju kao early adopteri što nosi i neke sigurnosne rizike.
Ipak, gotovina u svijetu i dalje prevladava. Kad su u pitanju Hrvatska i bezgotovinska plaćanja, podaci HNB-a pokazuju kako elektroničke transakcije predstavljaju 53 posto bezgotovinskih transakcija. Ipak, plaćanje putem mobitela sudjeluje s jako malim udjelom jer se još uvijek čeka na praktično i lako uporabljivo rješenje.
(Foto, s lijeva na desno: Tihomir Dokonal, Banka; Danijel Bara, Jadransko osiguranje; Krešimir Kvaternik, Fina; Tomislav Hrisogo, Recro-net; Božidar Pavlović, Intesa Sanpaolo Card; Miro Ostroški, IN2; Igor Strejček, Erste banka; Rašeljka Maras, moderatorica, Meritor Media)
Na rep.hr-ov upit o tome kakvo plaćanje putem mobitela treba biti da bi bilo široko prihvaćeno, Strejček je rekao kako mora biti dovoljno dobro što tehnologija ranije nije dozvoljavala. Erste banka tako je ponudila mobilno bankarstvo još 2005. godine, ali je procedura korištenja bila znatno složenija od one na Internetu što joj nije išlo u prilog.
Božidar Pavlović iz Intesa SanPaolo Carda pojasnio je kako budućnost mobilnih plaćanja neće biti moguća na lokalnoj razini dok se ne napravi neki svjetski standard, pri čemu je podsjetio kako je čip izumljen još 70-ih godina u Francuskoj, ali se na karticama počeo koristiti tek 30-ak godina kasnije kad je postao standard.
I PBZ je jako rano ponudio svoju mPay uslugu koju tržište također nije prihvatilo u većoj mjeri.
Kao zanimljiv, Pavlović je naveo i primjer NFC tehnologije bezkontaktnog plaćanja, koju će hrvatski korisnici vjerojatno će po prvi put moći isprobati u Londonu na olimpijadi 2012. godine korištenjem Maestra ili Mastercarda za plaćanje karata u podzemnoj željeznici.
Održani okrugli stol nažalost nije posvetio dovoljno vremena raspravi o tome što se može očekivati u budućnosti, već se uglavnom bavio sadašnjošću, a propustom bi se mogla nazvati i činjenica da nisu spomenuti ni neki primjeri hrvatskih projekata vezanih uz elektronsko plaćanje iako su njihovi predstavnici sjedili u publici.
