Nacrt prijedloga zakona o elektroničkom novcu usvojen jučer smanjio je temeljni kapital potreban za osnivanje institucije za poslovanje elektroničkim novcem.
Kako se vidi iz prijedloga zakona (PDF download, 4,8 MB), minimalni temeljni kapital institucija za elektronički novac smanjen je na osam na 2,6 milijuna kuna (neki mediji navode s 40 na 2,6 ali prema našim informacijama 40 milijuna je bio minimalni temeljni kapital za banke dok se instituciju za el. novac moglo osnovati s osam milijuna op.a.), a za one pod izuzećem (tj. one koji ne smiju izdavati elektronički novac na području druge države i čiji maksimalni iznos elektroničkog novca pohranjenog na platnom instrumentu ili na računu za plaćanje ne smije iznositi više od 1125 kuna) na samo 260.000 kuna.
Ovo smanjenje možda predstavlja nove i bolje okolnosti za osnivanje institucija koje bi se bavile plaćanjem elektroničkim novcem. Elektronički novac je elektronski (uključujući i magnetski) pohranjena novčana vrijednost koja je izdana nakon primitka novčanih sredstava u svrhu izvršavanja platnih transakcija u smislu zakona kojim se uređuje platni promet i koju prihvaća fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj tog elektroničkog novca, a koja čini novčano potraživanje prema izdavatelju.
Primjer institucije za elektronički novac blizak korisnicima Interneta je PayPal, koji radi po gore navedenom principu - nakon uplate omogućuje transakciju, a smanjenje temeljnog kapitala potrebnog za osnivanje takve tvrtke možda potakne pokretanje lokalnih verzija takvih Internet servisa.
Za vođenje registra i nadzor institucija za elektronički novac zadužen je HNB.
