Predstavnici informatičkih tvrtki koje se bave izradom softvera za blagajne odazvali su se jučer u velikom broju na prezentaciju tehničkih aspekata fiskalizacije održanu jučer u prostoru Hrvatske gospodarske komore.
(Foto: Andrea Kajtaz - Fina, Igor Škevin - HGK, Vlasta Marinović - PU MF, Luka Gospodnetić - IN2, Goran Janeš - PU MF, anonimni gospodin iz Fine :) i Zdravko Dragičević - APIS IT)
Riječ je o pripremama za uvođenje novog sustava izdavanja računa o kojem je rep.hr već pisao, a odnosi se na tvrtke koje imaju gotovinski promet. Prema trenutnim informacijama, proces bi za IT tvrtke koje rade softverska rješenja za njihove blagajne trebao započeti preuzimanjem demo certifikata tijekom rujna, općih tehničkih uputa 1. listopada, testno okruženje bit će dostupno od 1. prosinca, a produkcija od datuma primjene Zakona 1.1.2013. godine.
Pripadnici Porezne uprave Ministarstva financija, APIS IT-a, Fine, i Radne skupine za fiskaliziciju ispričali su niz informacija poznatih iz prijedloga Zakona o fiskalizaciji, poput opisa procesa, tehničkog koncepta, novih obveznih dijelova računa u gotovinskom prometu, načinima na koji kupci mogu provjeravati račune (putem web servisa ili sms poruka) i slično, a odgovorili su i na brojna pitanja okupljenih.
Pojašnjeno je kako je online slanje transakcija izabrano jer zbog nepostojanja vremenske odgode smanjuje mogućnost manipulacija, a digitalni certifikati jer nude sigurnost dok OIB povezuje obveznika s transakcijom. Istaknuto je i kako je netočno da je nužno koristiti Microsoftova rješenja jer X.509 v3 standard ne ovisi o operativnom sustavu.
Na ranije kritike zbog čega FINA ima monopol nad certifikacijom odgovorila je voditeljica Centra elektroničkog poslovanja u Fini Andrea Kajtaz, koja je rekla kako je Fina jedina Agencija za certificiranje u Hrvatskoj (CA - Certificate agency) još od 2003. godine, što su mogli postati i drugi, ali nisu. Troškovi certifikata po tvrtki iznosit će tek 300 kuna za pet godina, a neće rasti povećanjem broja prodajnih mjesta.
(Foto: Dvorana HGK morala se dodatno proširiti spajanje sa susjednom prostorijom kako bi svi zainteresirani mogli pratiti događaj)
Reakcije prisutnih pokazale su kako je izbor softverskog rješenja za provedbu fiskalizacije dobar izbor, jer on neće biti financijski prezahtjevan za tvrtke, a neće predstavljati ni izljev novca iz Hrvatske do kojeg bi došlo u slučaju hardverskog pristupa problemu koji bi rezultirao uvozom opreme iz drugih država.
Problem u procesu fiskalizacije mogla bi predstavljati brzina kojom će se računi izdavati, s obzirom da će veliki broj datoteka o računima paralelno biti slano putem Interneta kako bi prije izdavanja dobili jedinstveni broj JIR koji mora biti prikazan na računu. Po nekim mišljenjima dvije sekunde koliko se očekuje kao maksimalno vrijeme čekanja nije realno očekivanje, a dobiven je na osnovu procjena koje pokazuju kako se dnevno izda 10 milijuna gotovinskih računa - što predstavlja 276 računa u sekundi. Prilikom računanja pretpostavljeno je kako bi u najaktivnije doba dana taj broj u sekundi mogao biti četiri puta veći. Nevezano uz samo izdavanje računa, mogao se čuti i zanimljivi podatak kako kladionice imaju od 800.000 do milijun transakcija dnevno.
Puno nejasnoće u komunikaciji između predstavnice Porezne uprave i okupljenih izazvala je i informacija o tome kako ne smije biti rupa u brojevima izdanih računa. Konkretno, Zakon traži neprekinuti slijed računa (tj. brojeve računa od 1 do n u slučaju n izdanih računa). Ova informacija mogla bi biti problematična kad se uzme u obzir da različita prodajna mjesta iste tvrtke ne smiju imati ni duple račune, a stvari dodatno komplicira i prelazak s online na offline vođenje računa u situacijama kad nema struje ili Internet veze. Vlasta Marinović iz Porezne uprave istaknula je kako ovaj dio Zakona očito nije dovoljno jasan, pa je najavila kako će se potruditi da bude što jasnije njihovoj ekipi iz nadzora, ali i onima koji to trebaju implementirati.
Na događaju se moglo čuti i još puno ideja i prijedloga od toga da je XML datoteka "prerastrošna" za slanje pa do toga kako će se spriječiti da zlonamjerni kupci krivotvorenjem računa lažno prijave nekog prodavača.
PPT prezentacija s događaja može se downloadirati ovdje
Fotogalerija s događaja može se vidjeti na rep.hr-ovim stranicama na Facebooku.
Što o cijeloj priči o fiskalizaciji misle IT poduzetnici čije tvrtke će raditi softverska rješenja za blagajne Rep.hr je pokušao saznati od Spomenka Dragića i Zorana Spoje koji su svojim pitanjima i komentarima bili među aktivnijima u publici. Spomenko DragićDirektor tvrtke Ed Borel d.o.o. Kako komentirate ono što ste čuli u HGK? Mislim da je ovo najbolje što smo mogli dobiti od svih predloženih modela, definitivno bolje od druge dvije opcije. Porezna će imati mogućnost kontrole, kupac također, a ne traži ni puno ulaganja u opremu. Prva projekcija je bila da ima nekih 250 do 300 tisuća prodajnih mjesta, dobro je da ne treba nabavljati uređaje vrijedne 250 do 800 eura za sva ta mjesta. Koje probleme vidite? Nerealni su rokovi. Nemogući. Četiri firme su radile eRecept, mi smo jedna od njih. To je ista priča na drugi način. Nemoguće je to na toliko mjesta instalirati, ljude će trebati obučiti što raditi u situaciji kad sustav ne radi. Inače, prijedlog je dobar, treba razraditi pojedine situacije oko storniranja računa. Kod eRecepata smo se naslušali potencijalnih problema s Internetom i strujom, ali ih je u praksi bilo daleko manje od očekivanog. Tamo je struktura bila veća, a procedura kompleksnija nego ovdje. Što je s vremenom potrebnim za spajanje i povratnu informaciju? Mislim da bi APIS IT mogao to dovesti do dvije sekunde, možda u 'pikovima' bude i pet sekundi. Što je najveći problem? Osigurati da na svakom prodajnom mjestu radi Internet i obučiti ljude.  Zoran SpojaDirektor tvrtke Mikro process d.o.o. Koji su Vaši dojmovi nakon događaja? Mislim da je komunikacija osnovno što je potrebno da bi čitava stvar krenula kako treba. Ako ne bude komunikacije, to će se teško provesti. Zato smo 'dignuli' Wiki i forum, vidim da se i Porezna uprava bila prijavila na forumu, nešto su tu pročitali. Što vi mislite o spominjane dvije sekunde za izmjenu podataka o računu? Teško je to ostvarivo na krajnjoj lokaciji ako se računa od trenutka kad se klikne tipka gotovina do izdavanja JIR-a. Moglo bi biti čekanja na izdanje računa na prometnim mjestima. Je li to glavni problem? Rokovi su drugi problem. Dvanaesti mjesec (kad bi se to trebalo implementirati op.a.) ima vrlo mali broj radnih dana. Od trenutka završetka tehnološke dokumentacije trebalo bi imati na raspolaganju minimalno tri mjeseca za implementaciju. U Njemačkoj su sedam godina proučavali rješenje kojem će pristupiti. Mislite li da unatoč novom sistemu i dalje ima mjesta za prijevare? Mislim da ima, ali treba detaljnije analizirati. Problem je rupa u vremenu u kojoj se moraju dostaviti računi u situaciji kad je došlo do prekida komunikacije sa serverom. |
