eRačun: Tvrtke ne znaju što je dozvoljeno, a što ne

eRačun: Tvrtke ne znaju što je dozvoljeno, a što ne

Okrugli stol o teškoćama pri uvođenju eRačuna održan u sklopu prvog dana konferencije e-Biz 2012 pokazao je kako brojne tvrtke imaju problema jer im nije sasvim jasno što je u poslovanju s računima dozvoljeno, a što može biti sankcionirano.  

Događaj održan u jednoj od dvorana zagrebačkog Hypo centra pokazao je kako nisu upitni samo eRačuni, već mnogima nije jasno ni što obični računi moraju sadržavati kako bi bili valjani i koji zakoni to propisuju, a oprečna mišljenja mogla su se čuti i od stručnjaka koji se bave tom tematikom. Jedan od takvih problema je i obveza postojanja potpisa na računima koja je propisana Zakonom o računovodstvu iz 2007. godine (koji dopušta alternativu elektronskog potpisa ili knjigovodstvene oznake), no različiti gosti različito su tumačili tu obvezu pozivajući se na praksu, pa se tako moglo čuti kako postoje velike tvrtke koje nisu potpisivale račune što porezni nadzor nije sankcionirao, ali i neke manje koje su znale biti kažnjene. „Ako papirnati račun ne mora biti potpisan, zašto bi elektronski trebao biti?“ jedno je od pitanja koje se moglo čuti.


(Foto: Organizator konferencije Ante Polonijo)
 
Rasprava je pokazala i kako postoji problem loše komunikacije s državom odnosno Ministarstvom financija koje po riječima jednog HT-ovca "treba nekoliko mjeseci da odgovori na pitanje je li četvrtak", dok je kod složenijih stvari i gore. Da je ignoriranje ministarstva problem čak i velikih tvrtki – potvrdio je i Hrvoje Ljubičić iz Agrokora koji sastanak s Poreznom upravom pokušava dogovoriti već tri mjeseca, ali za sada bez uspjeha.

Još jedna tema koje se dotaklo više gostiju bila je ona o potrebi osnivanja nacionalnog registra primatelja e-računa, koji bi se prema mišljenju Ranka Smokvine iz InfoExperta morao napraviti uz korištenje OIB-a. Damir Sabol iz tvrtke Računi.hr podržao je ideju postojanja takvog sustava, ali je izrazio sumnju da se može očekivati njegov skori nastanak, dok je odvjetnik Tin Matić sugerirao tek dodavanje rubrike o dopuštenju primanja i slanja e-Računa registru obveznika PDV-a, zanemarivši pri tom tvrtke koje nisu obveznici PDV-a zbog čega to ipak nije rješenje problema.

(Dio sudionika okruglog stola: Andrea Kajtaz, Slavenka Došen, Darko Gulija i Damir Sabol)

Nova neslaganja na okruglom stolu donio je zaključak Damira Sabola kako se u Europi ne radi auditing oko toga na koji se način spremaju računi, te je po njegovom mišljenju jedino bitno da se oni (ukoliko su pohranjeni na računalu) mogu isprintati na npr. zahtjev inspekcije, što po nekima nije ispravno rješenje, a čak i da jest – nije idealno za situacije kad se dvije tvrtke spore oko računa na sudu. Ranko Smokvina rekao je kako po tom pitanju nisu jedinstveni ni jug i sjever Europe, objasnivši kako je u državama čiji su građani skloniji varanju neophodno imati (elektronski) potpis, jer to smanjuje mogućnost manipuliranja.

(Foto: Iako nije sjedio za okruglim stolom, odvjetnik Tin Matić dobio je dosta pitanja iz publike)