Panel rasprava o eRačunima obilježila je jučerašnji dan, ujedno i drugi dan konferencije e-Biz 2018. koja se održava u zagrebačkom City Plaza centru.
Moderirao ju je organizator konferencije Ante Polonijo, a u njoj su sudjelovali Alen David Jeđud iz tvrtke Elektronički računi, Andreja Kajtaz iz Fine, Darko Gulija iz Infodoma, Maja Radišić Žuvanić iz Ministrstva gospodarstva i Marijana Šperanda iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Kajtaz je okupljene podsjetila kako se e-Račun uvodi već 11 godina, ali ga ove godine smatraju jednim od najvažnijih projekata, a u planu je i donošenje Zakona o eRačunu. Većina javnih naručitelja nije ni svjesna tog zakona, po kojem će javni i sektorski naručitelji biti obvezni primati i izdavati eRačune od 1.12.2018. godine.
Kajtaz i Gulija istaknuli su i veliku uštedu koju će gospodarstvu donijeti povećanje broja eRačuna, ali i pojasnili kako količina ušteda može varirati.
"Ušteda na e-Računu nisu samo pismo i markica", napomenula je Kajtaz i dodala kako je katastrofa što u slučaju primateljeve potrebe za printanjem računa u tom području ne samo da nema uštede, nego je trošak printanja prebačen na njega. Prema njezinim riječima, bitno je imati strukturu i strukturirane račune napravljene prema standardima, pa se tada podaci iz računa jednostavno mogu obraditi kroz "ERP-ove, SAP-ove i druge sustave". Najveće uštede kod e-Računa su na automatizaciji procesa od strane primatelja.
Jeđud je rekao kako postojeća europska direktiva, a vjerojatno i budući zakon govore o strukturiranom računu, što znači da se takav račun ne može biti PDF, nego xml datoteka strukturirana sukladno europskoj normi. Zaključak rasprave je kako ljudi u Hrvatskoj nisu dovoljno osviješteni o prednostima e-Računa, zbog čega se oni još uvijek ne razmjenjuju u većoj mjeri, no novi zakon trebao bi povećati njihov broj u budućnosti.
