Magistarski poslijediplomski studij većina od 871 kandidata koji su dobili titulu u Hrvatskoj prošle godine troškove tog studija platili su sami, podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Od navedenih 871-og kandidata, akademski stupanj magistar znanosti steklo ih je 67,7 posto, akademski naziv magistar 14,1 posto a naziv sveučilišni specijalist 18,2 posto. Udio žena iznosi 54,5 posto.
Udio kadidata koji su sami platili troškove studija jest 57,6 posto, za 33,2 posto platio je poslodavac, za 5,4 posto troškove je platilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a 3,8 posto pripada kategoriji ostalo - što je znatno nepovoljnija statistika od one za doktorate gdje poslodavci i ministarstvo plaćaju u više od polovice slučajeva.
Na Sveučilištu u Zagrebu magistriralo je ili završilo poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij 67,7 posto od svih kandidata, na Sveučilištu u Osijeku 12,0 posto, na Sveučilištu u Rijeci 7,7 posto, na Sveučilištu u Splitu 7,5 posto, na Sveučilištu u Puli 1,4 posto, na Sveučilištu u Dubrovniku 0,9 posto, na Sveučilištu u Zadru 0,7 posto, a izvan sveučilišta 2,1 posto.
U 2008. najveći broj magistarskih, stručnih ili specijalističkih radova je iz područja Društvene znanosti (57,7 posto), slijedi područje Tehničke znanosti (13,7 posto), područje Prirodne znanosti (7,0 posto), područje Humanističke znanosti (6,9 posto), područje Biomedicina i zdravstvo (6,4 posto), područje Biotehničke znanosti (5,3 posto), Interdisciplinarno područje (2,2 posto), a najmanje magistarskih radova je iz Umjetničkog područja (0,8 posto).
Prosječna starost magistara znanosti, magistara i specijalista jest 36,5 godina, a modalna grupa (s najvećom frekvencijom) je od 30 do 34 godine. Žene su u prosjeku mlađe (35 godina) od muškaraca (38 godina).
Najveći broj kandidata zaposlen je u djelatnosti Obrazovanje (20,6 posto), zatim u djelatnostima Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (16,1 posto), Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (10,3 posto), Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (9,5 posto), Zdravstvena zaštita i socijalna skrb (7,5 posto), Prerađivačka industrija (7,0 posto), Informacije i komunikacije (6,5 posto), Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (3,7 posto). U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 14,7 posto kandidata dok ih je 4,1 posto nezaposleno.
Od ukupnog broja kandidata, 95,3 posto ih je prethodno diplomiralo u Republici Hrvatskoj, a 4,7 posto izvan nje.
