TINEL Meetup vratio se na velika vrata

TINEL Meetup vratio se na velika vrata

Nakon pandemijske pauze besplatni tehnološki događaj TINEL Meetup, u suorganizaciji udruge Tinel i ICT županije, vratio se na velika vrata. Tvrđava Klis bila je dupkom puna. 

Tim iz Tinela, na čelu s Tonijem Miličevićem okupio je dvjestotinjak ljudi koji su došli poslušati vrhunjske stručnjake – predavanja su održali kreativni direktor i suosnivač agencije Bruketa&Žinić&Grey Davor Bruketa te SEO stručnjakinja Barbara Slade Jagodić. U panel raspravi diskutirali su direktori Dario Boras iz tvrtke Parklio, Ivan Biliškov iz Codeasya, Krešimir Končić iz Neurolaba i Tomislav Grubišić iz Bornfighta, a raspravu je moderirao Antonio Perić-Mažar iz Locastica koji je ujedno i otvorio događaj.

ICT županija niz godina prati konferencije ovoga tipa, između ostalih i Tinel Meetup, i spremno priskače u pomoć novim inicijativama. Damir Brčić, voditelj ICT županije, u uvodnom je dijelu izrazio zadovoljstvo izvrsnom atmosferom i ambijentom u kojem su se okupila poznata lica s mlade splitske startup scene.

„Nastojimo biti sa strane i pomagati super stvari. Vidjeli smo što je ono što nam svima treba i kako mi možemo doprinijeti – sukladno tome nastojimo kreirati startup ekosustav“, istaknuo je Brčić i naveo primjere koji to i potvrđuju, a među kojima su EDIT Code School, najveća škola programiranja u Hrvatskoj, edukacija EDIT JUNIOR Dev. NET i niz drugih kojim rješavaju problem u IT sektoru, koji se i kasnije u panel raspravi iskristalizirao kao gorući, a to je – manjak stručnog kadra.



Davor Bruketa: „Sve što smo mislili da je nemoguće, dogodilo se u dva dana“

Proizvod, čak i kada je vrhunski, da bi egzistirao na tržištu mora pronaći uspješnu formulu za dolazak do distributera, pa u konačnici i do kupaca. Kako privući njihovu pažnju, na konkretnim je primjerima predstavio kreativni direktor i suosnivač agencije Bruketa&Žinić&Grey. Govoreći o razvojnom putu te danas itekako uspješne i nagrađivane tvrtke, otkrio je „fore“ koje su primijenjivali, a koje „uvijek pale.“ 

„Mi dolazimo iz zemlje koja nije pozata po dizajnu i oglašavanju, hrvatski status u kreativnoj industriji nije dobar. No, 2007. dogodila nam se važna spoznaja. Ranije smo vjerovali da kako bismo uspjeli u svijetu, moramo spakirati kofere i otputovati u New York, Pariz… Međutim, te godine objavili smo mali projekt na jednom stranom dizajnerskom portalu. U pitanju je bila mala knjiga koja je imala tajne Podravkine recepte. Da bi ih imao, trebao bi dokazati svoje kulinarske vještine – trebao si ispeći knjigu na 100 stupnjeva 20 minuta. Napravili smo mali članak o time i poslali ga. Objavili su, a kreativni projekt je u roku od 48 sati obišao planet – zvali su nas s južnokrejske televzije, objavio ga je, primjerice, New York Times. Projekt za lokalnog klijenta! Sve što smo mislili da je nemoguće, dogodilo se u dva dana – to je napravio internet i upravo to nam je otvorilo potpuno druge mogućnosti“, ispričao je.

Ovo su iskustvo nastavili primjenjivati i na druge klijente.

„Lokalne firme nemaju globalne budžete i ne mogu se tradicionalno oglašavati nigdje osim ovdje, eventualno u regiji“, istaknuo je Bruketa.

Ali, tvrdi on, uz dobru ideju moguće je privući pažnju i bez izdašnog budžeta, ponajprije medija, a onda i distributera, bez obzira na kategoriju proizvoda koji se pokušava plasirati. Predočio je to na primjeru izrade brend strategije Jako vina bračke vinarije Stina, vrhunske kvalitete, za koje je postojala ambicija izvoza. Ideja je bila zadobiti pažnju dizajnerskih portala.

„Skužili smo super foru da svi novinari moraju puniti svoje medije nečim. Ako im mi smislimo dobru priču – oni će svi to objaviti“, istaknuo je.

I smislili su dobru priču! Kreirali su banalnu etiku, „zalijepili komad bijelog papira na bocu“, snimili low cost video kojim su „prodali“ tu ideju, a koja je prikazala kako kupci prolivenim kapljicama vina na etiketi dobivaju različite motive. Kreativa je odjeknula, kako su i predvidjeli, u medijskom prostoru i distributeri su se počeli javljati, što je, kako je naglasio Bruketa, ključno za svakog proizvođača. U šest mjeseci, kako je naveo, javili su se distributeri iz brojnih zemalja, a proizvod se danas može pohvaliti i činjenicom da je u ponudi i Michelinovih restorana. 

„Dobrim idejama sve možete nadoknaditi“, bila je glavna Bruketina poruka.



Barbara Slade Jagodić: „Uzmite im pare kad vas trebaju“

SEO stručnjakinja Barbara Slade Jagodić za sebe kaže da se nigdje ne oglašava, a zarađuje više nego ikada. A kako joj to uspijeva, pojasnila je sudionicima TINEL Meetupa. Njena priča zapravo je nadopuna Bruketinog izlaganja o oglašavanju.

„Radim s ljudima koji nemaju para, a pokušavaju se probiti na tržište. Funkcionalnim idejama dolazim do korisnika. Želim svima pokazati da se može uspjeti u poslu bez da utroše kunu u oglašavanje“, uvodno je istaknula.

Shvatila je, naime, da je u svijetu digitalnog marketinga najvažnije što kupci misle, što mogu pronaći o brendu na Googleu i što njima treba. Napomenula je da svi googlaju, i to tri do četiri puta dnevno, a neki, kao što su roditelji male djece koja su posebna kategorija, i do osam puta. Poručila je svima koji rade na kreiranju i plasmanu proizvoda da najviše novaca mogu uzeti onima kojima treba pomoć. A do onih kojima treba pomoć dolazi SEO optimizacijom jer, tvrdi ona, oglasi izazovu želju, a Google tu želju ispuni. 

Tijekom izlaganja naznačila je razliku između push i pull marketinga, pri čemu je iznijela podatke da većina poseže za push metodama, odnosno 90-95 posto ljudi, čime postižu tek oko pet posto zarade. 

„Reklame na društvenim mrežama kao i TV reklame i radio reklame, ako nisu lude i kreativne, idu vam na živce. 50 posto klikova na mobilne oglase posljedica su takozvanog fat fingera“. Metoda je to oglašavanja koja nije dovoljno efikasna – uletava u prostor kupaca kada se odmaraju, nekome će statistički predmetni proizvod trebati, ali…. Kako zaraditi više, a trošiti manje“, upitala se i pronašla odgovor u pull marketingu koji zarađuje sve ostale pare.

Simbolično je to i opisala: „Pull marketing je kad postaviš mrežu i ribe same ulaze. Lovu pokupiš kada znaš gdje ima ribe“. Nadalje je izložila kako se strategija treba temeljiti na analizi pretraživanja na Googleu, odnosno potreba „pretraživača“, 
„Uzmite im pare kad vas trebaju, a kad vas trebaju – idu na Google“, poruka je Barbare Slade Jagodić.

Što sve brine današnje IT firme? „Ostat će samo proizvodi koji rješavaju konkretan problem“

ICT županija, kao što je ranije navedeno, radom na stvaranju ekosustava i pomno osmišljenim edukacijama „sanira“ problem manjka stručnog kadra sveprisutan u IT sektoru. A da je to itekako nužno, složili su se i panelisti – direktori Dario Boras iz tvrtke Parklio, Ivan Biliškov iz Codeasya, Krešimir Končić iz Neurolaba i Tomislav Grubišić iz Bornfighta. Upravo angažiranje stručnjaka vide kao ključni izazov. 

Na samom početku panel rasprave Grubišić je iznio podatak da je u zadnjih devet mjeseci 30 posto ljudi u IT-u u Hrvatskoj promijenilo posao, što smatra katastrofalnim. 

„Mijenjaju posao, uhodavaju se u nove timove, što znači da jako mali broj ljudi može stvoriti nekakvu vrijednost na tržištu. Drugim riječima, sami sebi pilimo granu na kojoj sjedimo. Imat ćemo velike plaće, ali pitanje je koliko dugo ako ne stvorimo novu vrijednost“, naglasio je.
Podcrtao je kako je očiti problem to što nemaju dovoljno ljudi za sve što trebaju napraviti.

„Ono s čim se suočavamo i s čim ćemo se suočavati u budućnosti jest da nećemo moći raditi atraktivne proizvode koji se ne mogu na kraja dana dovoljno skupo prodati. Cijena rada lagano odlazi u nebo i to će se sve morati konvertirati u finalnu cijenu proizvoda, jedino što će ostati su proizvodi koji rješavaju konkretan problem i koji se mogu prodati po realnoj cijelni. Ova će era programiranja lagano završiti“, kazao je Grubišić.

Ujedno je razbio mitove o cijeni rada. Iznio je kako juniorske plaće idu u prosjeku do 8900 – 9000 neto mjesečno, mid do 12.500, a seniorske do 18000 kuna. Većina seniora, naznačio je kao zanimljvost, ima do četiri, pet godina iskustva. Pritom seniora brojčano ima koliko i juniora.

Da nije realno u četiri godine doći do senior pozicije, smatra Končić. No, napomenuo je da je ova branša jako mlada te da se nije realno očekivati utabane puteve koji će pokazati profil senior developera.

„Obično osobi treba minimalno sedam godina da bi vidjela sve vrste projekata pa da bi se mogla zvati seniorom. Nije hard skill sve ono što te čini seniorom, nego soft skill, odnosno kako komuniciraš, kakav si unutar tima“, pojasnio je.

Napomenuo je kako ovakve plaće u IT sektoru nisu specifične samo za Hrvatsku, već da je svugdje teško naći kadrove, pa se dobiva ovakvo stanje. Vjeruje kako se neće smanjivati.

„Kriza bi mogla očistiti tržište. Na tržištu, naime, postoje firme koje ne rade legitimne proizvode, stoga ne bi trebale niti biti na tržištu. Rade ih zato što su dobili nekakvu injekciju od nekog tko je imao viška love. Ono što je dosta bitno reći na tzv. mit teškog zapošljavanja, jesto postostajenje problema cash flowa u IT firmama. Samo 20 posto agencija ima keša za četiri mjeseca ili više. Kada imate keša na računu, možete se s dogovarati oko plaća“, kazao je i detektirao navedeno kao glavni uzrok problema. 

Boras se nadovezao tezom da živimo u najboljim vremenima za zaposlenike IT firmi, a najgorim za poslodavce u ovoj branši. Naglasio je kako ih je ranije u Splitu bilo tek pet, šest, a sada ih je više od 30 koji mogu ponuditi bolje uvjete i „odvući“ radnike. 

„Nema univerzalnog lijeka ni čarobnog štapića kako to popraviti. Formula koja druga nišna područja prate je obrazovanje ljudi. To je proces koji će trajati. U međuvremenu, najbolji će ostati. Sada najjači skupljaju najbolje ljude, najbolji ljudi izrode najbolje proizvode. Tržište će biti izrazito monopolističko“, smatra.

Boras je rekao i kako zadnjih sedam godina Hrvatska nije izbacila ni jedan dobar startup.

„Ako pričamo o Infobipu, Nanobitu i svim boljim startupima, oni su produkt onog što se radilo prije deset godina. Nitko dobar ni jak nije izašao na scenu, a ni neće upravo zbog ove situacije“, kazao je. 

On smatra da je u hrvatskoj 'superteško' dobiti dobru investiciju. 

„Ako pogledate razinu investicija, pričamo o par desetaka milijuna eura, što je investicija jednog američkog startupa. Problem je što nemamo ekosustav, ali sad postoje incijative, pogotovo tijela javne samouprave, da se on formira, da se smisleno radi na čitavoj priči. Nije dobro kad imate dobre ljude na krivim mjestima, već krive ljude na dobrim mjestima. Jedini način je dobiti ineesticije iz vani, a kako je dobiti - to su tek čarolije. Trebate biti izrazito kreativni i biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Nažalost, u hrvatskoj nema formule" – naveo je. 

Grubišić se nije složio s manjkom investicija. Kazao je kako svako malo postoji firma koja prođe ispod radara s 20 milijuna, ali on uviđa da postoje tvrtke kojima osvane tih 20 milijuna na računu, a koje – nemaju tim za raditi.

Biliškov također prepoznaje trend da velike firme kupuju male pa ih pripajaju sebi ili ih gase, što je njihov način borbe s konkurencijom. No, stava je da će se nove, male firme uvijek pokretati. 

„Mislim da će startat i privući neku kritičnu masu ljudi sebi. Ili će onda oni početi rasti ili će ih netko privući sebi, ali će u svakom slučaju nešto pokrenuti. Imam osjećaj da je to ciklus kakav traje u IT svijetu i bilo kojoj branši. Konkkurencija je zdrava i postoje zakoni koji reguliraju monopol na tržištu. Mislim da se neće dogodit da će npr. u Splitu biti samo jedna firma koja će pokupiti sve programere“, zaključio je.

Končić je, kako je naveo, optimističan po pitanju ulaska u novu IT sferu, po njemu je neupitno da uvijek ima mjesta za male igrače iako su i njegova iskustva takva da dobivaju na mjesečnoj bazi upite za kupnju većih tvrtki, i to samo zato što im fali kadra. „Koliko imamo developera i koja je njihova razina znanja – jedino je što ih zanima“, kazao je. 

Panelisti su se kratko osvrnuli i na novac utrošen u tvrtke dok su one postale profitabilne.

„Mi smo krenuli na faksu kao agencija. Dvije godine si nismo isplaćivali četiri developerske plaće, što je iznos od par milijuna kuna. Nije problem stvorit proizvod, problem ga je iskomercijalizirati, pogotovo u Hrvatskoj gdje nemate jaku industriju, gdje nemate velike igrače koji vam mogu otvoriti vrata. Novac mora doći iz eksternih izvora, od investitora. Da to dobijete ovdje, morate imati izvrstan tim i izvrstan proizvod“, zaključio je.  

Zaključno, u razmatranju budućnosti kakvu predviđaju za IT sektor, Biliškov je ustvrdio kako će se i narednih godina hvatati u koštac s nedostatkom developera, ali ona je, smatra, i dalje svijetla. 

„Živimo u najboljim vremenima i živjet ćemo u još boljim vremenima, sve će biti prilagođeno IT-u, ali kako će to izgledati – to nitko ne zna“, zaključio je Boras.

Grubišić smatra da je pravo pitanje „što ćemo s ostalima“, a da će u IT-u biti super. 

Panel je okončao Končić tezom da će seniori za tri do pet godina trebati doista biti seniori te da će doći do profesionalizacije branše. 
TINEL meetup vraća se u prostorije Locastic ureda gdje će svaki mjesec nastaviti besplatno dijeliti znanja i održavati predavanja o različitim temama iz tech industrije.

- - - IZDVOJITE MINUTU I PODRŽITE REP.HR - - -

Ako redovito posjećujete rep.hr, vjerojatno ste svjesni da objavljujemo niz članaka koji sadrže zanimljive i društveno korisne informacije. Nastojimo ukazati na nepravilnosti i prevare, promovirati uspjehe informatičara na natjecanjima, predstaviti nove projekte i inicijative i pružiti niz drugih informacija. Iako portal ima određene marketinško-prodajne aktivnosti, proizvodnja takvog sadržaja košta i - kao i drugim medijima - dodatni izvor prihoda pomogao bi u daljnjem rastu i razvoju. Brojni portali uveli su proteklih mjeseci zaključavanje članaka i pretplatu, a mi smo se odlučili za opciju dobrovoljnih priloga za koje se izdaju računi.

Podržati nas možete već s pet kuna, na što trebate potrošiti manje od minute. Dovoljno je izabrati sličicu s jednim od ponuđenih iznosa, a nakon toga u novom prozoru izabrati način plaćanja. Radi jednostavnosti i brzine plaćanja, podržane su mobilne aplikacije KEKS Pay, Aircash i Settle te kriptovalute. Uplata se realizira putem partnerske tvrtke Neoinfo i sustava mobilepaymentsgateway.com Sustav za plaćanja je trenutnu u testnoj fazi te se ispričavamo ako u početku bude nekih nesavršenosti. Ako uočite nekakav nedostatak ili vas zanima više informacija o sustavu možete nas kontaktirati na info@rep.hr

Izaberite iznos podrške: