Institut Ruđer Bošković (IRB), Prirodoslovno-matematički fakultet (PMF) i Fakultet elektrotehnike i računarstva FER) ustanove su koje su imale najviše projekata na računalnom klasteru Isabella u 2021. godini.
Za neupućene, Isabella je računalni klaster namijenjen svim zainteresiranim hrvatskim znanstvenicima. Nastao je 2002. godine, a danas se sastoji od 135 računalnih čvorova koji ukupno sadržavaju 3100 procesorskih jezgri i 12 grafičkih procesora koji znanstvenicima omogućuju značajne računalne resurse kod zahtjevnih obrada podataka u sklopu znanstveno-istraživačkih projekata.
Podaci objavljeni u godišnjem izvještaju o korištenju klastera Isabella u prošloj godini otkrivaju da su nakon već spomenuta tri fakulteta najviše projekata imali Farmaceutsko-biokemijski fakultet (FBK), splitski Prirodoslovno matematički fakultet (PMF-ST), Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), splitski Institut za oceanografiju i ribarstvo (IZOR), Agronomski fakultet i Sveučilište u Rijeci (UNIRI).
Promatra li se kao kriterij korištenje CPU vremena po ustanovi, ljestvica je ponešto drugačija - IRB, ostaje na vrhu, no slijede Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (UNIOS), PMF, splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Agronomski fakultet, osječki Medicinski fakultet, FKIT, FBK, Institut za fiziku i FER.
Što se tiče pojedinačnih projekata, po CPU vremenu najzahtjevniji je bio IRB projekt Efekt kvantnog tuneliranja: dinamika molekula s kvantnim jezgrama koji je potrošio 3,38 milijuna sati rada CPU-a, Projekt UNIOS-a Funkcionalizacija nanotrakica grafena i heksagonalnog borovog nitrida potrošio je 3,03 milijuna sati CPU-a, a IRB-ova Enzimska sinteza fluoriranih kiralnih građevnih blokova 1.31 milijun sati CPU-a.
