Drugog dana konferencije Windays18 Technology održano je preko 60 predavanja, a ključni događaj dana bilo je Technology Keynote koji je kroz niz zanimljivih tehnoloških prezentacija otkrio buduće tehnološke trendove.
Jedno od prvih predavanja danas je bilo Debugiranje programerskog uma koje su održali psihologinja Iva Gospodnetić i softverski arhitekt i konzultant Luka Gospodnetić. Svatko iz svoje perspektive, dali su uvid u psihu programera i najčešće izazove s kojima se suočavaju i psihološke procese koji se nalaze u podlozi pogrešnih procjena, nesigurnosti, pretjerane samouvjerenosti i burnouta.
Microsoftov Igor Pavleković u jutarnjem predavanju otkrio je zašto se Microsoft smatra najsigurnijim pružateljem cloud usluga. Mjere sigurnosti koje je prezentirao bile se doista impresivne, s obzirom da u nekim slučajevima započinju već zavojitom konfiguracijom ceste koja prilazi Microsoftovom dana centru, kako eventualno vozilo napadača ne bi moglo dostići veliku brzinu. Dio mjera u samom centru uključuje blindirane ograde, neprobojna stakla, biometrijske mjere poput skeniranja dlana i druge dodatne mjere.
Pavleković je istaknuo kako Microsoft sam dizajnira i proizvodi servere koje koristi u više od stotinu svojih data centara te njima uslužuje korisnike u više od 140 država. Podaci su sigurni i kad se obnavlja infrastruktura u centrima, jer se hardver na kojem su bili podaci uništava na poseban način.
Kako hrvatske tvrtke i organizacije koriste Microsoftovu cloud uslugu Office 365 pokazala je studija slučajeva u Podravci, Carinskoj upravi, Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.
Krunoslav Večenaj iz Podravke prezentirao je Podravkinu migraciju u Office 365 za više od 3000 njihovih zaposlenika lociranih u više europskih država. Rekao je kako njihovi zaposlenici danas redovito koriste Exchange online za e-mailove, One drive za pristup datotekama, Teams za kolaboraciju, Power BI za izvještaje i Jamer – internu društvenu mrežu.
Nenad Horvat iz Carinske uprave Ministarstva financija također je govorio o njihovoj primjeni Officea 365, pri čemu je naglasak dao na korištenju Teamsa za kolaboraciju interno i s vanjskim partnerima i Teams aplikacije One note za razmjenu zapisnika sa sastanaka.
Dario Dolčić iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja rekao je kako je njihov motiv za prelazak na Office 365 bila zastarjela infrastruktura, a nakon pilot programa 2016. godine, 2017. godine migrirali su sve svoje korisnike u O365. Spomenuo je kako se migracija obavljala za vrijeme radnog vremena pa korisnici nisu ni primijetili da je do nje došlo, a zahvaljujući podršci kabineta ministra, došlo je i do znatno većeg korištenja novih alata. Prelaskom na licence, u ministarstvu su u prvoj godini ostvarili uštede od 30 posto.
Migraciju su obavljali za vrijeme radnog vremena, a korisnici nisu ni primijetili da je došlo do migracije. Uz podršku kabineta ministra, došlo je do znatno većeg korištenja novih alata. Licencama uštedili 30 posto u prvoj godini.
Zaključak svih prezentiranih studija je da uvođenje novih tehnologija od korisnika traži da ulažu vrijeme u svoju edukaciju. Iako je uvriježeno mišljenje da privatne tvrtke predvode upotrebu tehnologije, studije slučaja na ovogodišnjim WinDaysima pokazali su da i državna uprava može biti predvodnik digitalne transformacije.
Technology Keynote, set najzanimljivijih tehnoloških prezentacija, započeo je obraćanjem direktora Windays18 Technology konferencije Igora Pavlekovića. Anela Husković iz Microsofta govorila je o Data Science modelima uz primjer analize sentimenta u objavama na Twitteru, odnosno korištenju umjetne inteligencije sa svrhom prepoznavanja vrste raspoloženja prikazanih u tim objavama. Softver koji je korišten u navedenoj analizi je Microsoft Azure Machine Learning Studio, a Husković je pojasnila cjelokupni proces od određivanja poslovnog cilja i pronalaženja podataka do nadziranja i održavanja modela.
Uroš Kastelic iz Microsoft Slovenije govorio je o GDPR-u i nestrukturiranim podacima. Pokazao je kako možemo ukrotiti nestrukturirane podatke koristeći Microsoftov Office 365 i njegov Security & Compliance centar. Naglasio je kako bi kompanije trebale započeti provoditi klasifikacijske politike, odnosno analizirati koji podaci imaju mal, srednji ili velik utjecaj na posao. Pokazao je i neke napredne opcije poput automatskog dodjeljivanja labela dokumentima te prepoznavanje povjerljivih informacija u dokumentu. Za kraj smo vidjeli kako spriječiti širenje povjerljive informacije iz neke organizacije pomoću Block Sharing HBI.
Tomislav Tipurić iz Microsofta i Ilija Ranogajec iz Combisa demonstrirali su kako pomoću anonimizacije podataka različiti korisnici mogu vidjeti više ili manje podataka na razini baze, ovisno o povjerljivosti podataka, odnosno dozvolama korisnika. Ova opcija je vrlo važna u kontekstu GDPR-a i privatnosti podataka, s obzirom da svi koji pristupaju podacima nemaju identične ovlasti po pitanju količine podataka koju smiju vidjeti. Koristeći Azure Webapps i SQL bazu podataka kreirali su web aplikaciju koja je omogućavala različita prava pristupa informacijama ovisno o korisniku koji se prijavio. Za autentikaciju korisnika koristili su Azure AD. Ova mogućnost nije isprogramirana u kodu, već je sastavni dio Azure usluga koja na taj način značajno olakšava izradu takve aplikacije.
„Za razliku od velike većine današnjih aplikacija, Azure AD može pružiti informaciju koja je obvezna prema GDPR-u, a tiče se popisa ljudi koji su pristupali određenim podacima“ – rekao je Tipurić.
Šesnaestogodišnji Rastko Đorđević u Poreč je došao iz Srbije, a sve okupljene ovaj mladi predavač iznenadio je svojim znanjem i dobi u kojoj već ima iskustvo neuobičajeno i za starije od njega. On je održao predavanje o Beacon uređaju, tiskanoj elektroničkoj ploči s procesorom, baterijom i bluetooth radijem koja ima primjenu u marketingu, analitici, gamingu i drugim područjima. Podaci koje Beacon prikuplja šalju se na Azure Stream Analytics te potom obrađuju. Đorđević je objasnio primjenu Beacon uređaja na primjeru kupovine tenisica. Pri podizanju tenisica iz izloga detektira se promjena signala te na taj način sugerira da se kupac zanima za tu tenisicu. Zbog toga se odmah na ekranu može prikazati cijena i druge informacije o tom komadu obuće, što značajno poboljšava korisničko iskustvo kupca.
“Technology Keynote smo koncipirali tako da pokaže sve one tehnologije koje će obilježiti budućnost i čije mogućnosti tek otkrivamo. Moć tehnologije nema granica, odnosno na nama je da je koristimo kao alat kojim ćemo nove ideje oblikovati u stvarnost. Inovativnost ne znači prepoznati tuđu ideju i prilagoditi je svom okruženju, već hrabrost da promijenite paradigmu, pristup i način razmišljanja i izađete iz okvira. IT zajednica danas ima najveći izbor alata ikad, a na nama je da preuzmemo odgovornost da educiramo, pomičemo granice i budemo otvoreni za nove ideje, nove pristupe i promjene koje dolaze. I u petak sudionici mogu poslušati niz odličnih predavanja koja će ih inspirirati da u budućnosti budu još kreativniji i bolji u onome što rade,” rekao je Igor Pavleković.
Technology Keynote završio je okruglim stolom Ima li života bez oblaka na kojem su sudjelovali Alen Delić iz Diverta, Ilija Ranogajec iz Combisa, Bernardin Katić iz Hammera i Tomislav Tipurić iz Microsofta. Uz moderiranje Igora Pavlekovića pretresli su mnoge tehnološke trendove poput pada popularnosti programskog jezika C# ili potrebe da programeri znaju više od jednog programskog jezika.
U fokusu okruglog stola je bio oblak. Moderator Igor Pavleković je sa sugovornicima raspravljao na temu „Ima li života bez oblaka“, pa su se mogli čuti i stavovi kako je danas cijeli Internet oblak, kako korisnici misle da je oblak zamjena za data centar, kako dugoročno više nitko neće imati svoj data centar i druge. Sudionici okruglog stola složni su u zaključku kako je oblak realnost, a ne budućnost, te da su njegove prednosti puno veće od potencijalnih opasnosti. Bernardin Katić naglasio je trend multi-cloud rješenja kojim je krajnjem korisniku omogućena neprekinutost usluge jer se aplikacija može istovremeno nalaziti na više cloud providera. Alen Delić iz Diverta rekao je kako i njegova tvrtka koja se bavi računalnom sigurnošću koristi cloud za dio svojih potreba, ali strateške planove i osjetljive mailove i dalje drže lokalno. Naglasio je i da o tome hoće li neki posao prijeći na cloud ovisi isključivo o novcu i marketingu te će to diktirati buduće trendove. Tomislav Tipurić rekao je kako je danas hibridni oblak kao kombinacija oblaka i lokalnog servera idealna kombinacija. Vjeruje da je u dalekoj budućnosti oblak svakako zamjena za podatkovne centre te da u budućnosti nitko neće imati server kod kuće.
„Uvjeren sam da nema života bez clouda, to je najveća inovacija koja se dogodila u našoj branši u posljednjih deset godina“ – rekao je Tipurić i pojasnio kako je za njega glavna prednost skalabilnost oblaka, odnosno mogućnost da resurse oblaka pali i gasi kako želi. Po njegovom mišljenju, u potpunosti će se prijeći u oblak, kad percepcija benefita bude veća od onoga što daju.
