Brainhack Zagreb 2018., hackathon na temu neuroznanosti održan tijekom ovog vikenda u prostoru tvrtke Five, okupio je oko 40 sudionika, uglavnom dodiplomskih i postdiplomskih studenata medicine, FER-a i drugih fakulteta.
Bio je to jedan od tridesetak Brainhack događaja koji su ovih dana paralelno organizirani diljem svijeta. Za razliku od većine hackathona, Brainhack nije koncipiran kao natjecanje, već kao kolaboracija na projektima od interesa, koja se nastavlja i nakon samog događaja. Najzaslužniji za organizaciju bili su Tomislav Lipić i Matija Piškorec iz Instituta Ruđer Bošković, Andrija Štajduhar iz Hrvatskog instituta za istraživanje mozga i Jakša Vukojević iz bolnice Vrapče.
Sudionici su mogli odabrati neku od ponuđenih tema ili doći sa svojim projektom, što je rezultiralo s pet skupina projekata, pri čemu je bilo dozvoljeno sudjelovati na više od jednog projekta.
Prva skupina projekata bila je fokusirana na analizu EEG signala, odnosno aktivnosti moždanih valova. U jednom projektu, snimali su se moždani valova osobe koja je zamišljala radnju podizanja svoje lijeve ili desne ruke. Time i korištenjem naprednih tehnika strojnog učenja razvijaju se osnove za sustav koji bi omogućivao prilagođenu interakciju čovjeka sa strojem korištenjem moždanih valova. Drugi projekt proučavao je EEG podatke ljudi dok su rješavali zadatke iz fizike, uspoređujući moždanu aktivnost onih koji su upoznati s trećim Newtonovim zakonom i s aktivnosti onih koji nisu. Cilj je bio vidjeti razlikuju li se te aktivnosti i kako omogućiti automatsko raspoznavanje onih koji znaju ili ne znaju navedeni zakon također korištenjem naprednih metoda strojnog učenja i umjetne inteligencije
Druga skupina bavila se analizom snimki magnetske rezonance (MR) tumora ljudskog mozga. Glavni cilj bio je razviti sustav koji iz tih snimki automatski određuje mjesto i veličinu tumora te njegov utjecaj na okolne dijelove mozga i njihovu izloženost upali također koristeći napredne metode strojnog učenja i omogućiti procjenu životnog vijeka osobe.
Treća skupina bavila se analizom vremenskih nizova neuronske aktivnosti u hipokampusu genetski modificiranog miša tijekom njegovog trčanja na kolutu i pokretnoj traci korištenjem tehnike calcium imaging. Hipokampus kao glavna struktura neurona ima značajnu ulogu u raznim procesima vezanim uz pamćenje i od velike je važnosti za prostornu memoriju koja omogućuje orijentaciju.
Četvrta skupina bavila se podacima histoloških post mortem snimki mozga zdravih odraslih osoba. Skenerom ultra niske rezolucije 0,24 μm/pix mogu se dobiti snimke slojeva sive tvari mozga koje omogućuju detaljni prikaz citoarhitektonike stanične strukture mozga. Cilj je odgonetnuti kako mozak funkcionira.
Peta skupina bavila se projektima slobodne i zabavne tematike poput kombiniranja umjetnosti i snimki mozga, kako bi se npr. MRI snimka mozga izmijenila i izgledala kao umjetničko djelo Picassa.
Sudionici Brainhacka po završetku događaja stekli su nova znanja i ostvarili nove prilike za suradnju, a kako je sve to izgledalo, može se vidjeti u priloženoj galeriji.
Brainhack Zagreb 2018
