Osmi godišnji susret tvrke Adacta okupio je danas u Zagrebu ključne partnere i ljude iz domaće i regionalne ICT zajednice.
Tema susreta na događanju ove tvrtke koja posluje u sklopu grupacije BE-terna, vodećeg partnera Microsoft Dynamicsa, Qlika i Cornerstona u regiji, bila je „Intelligent business“ - koncept koji objedinjuje ICT novosti i tehnološke trendove u poslovanju s općenitim poslovnim temema vezanim uz društvo, ljudski potencijal, inovativnost i transformaciju poslovanja u dobu umjetne inteligencije. U prijepodnevnom dijelu konferencije održana su keynote predavanja.
Govor dobrodošlice i uvod u glavnu temu konferencije održao je Krešimir Mlinarić, direktor Adacte Hrvatska. U izlaganju „Intelligent business with Adacta and BE-terna“, Mlinarić je naglasio važnost sveobuhvatnog, multidisciplinarnog pristupa današnjem poslovanju, tzv. „Intelligent Business“, koji vidi strateški važnim za budućnost Adacte i njen daljnji rast.
U uvodnom izlaganju, Mlinarić navodi podatke iz godišnjeg izvješća World Roboticsa, koje pokazuje kako je prodajna godišnja vrijednost robotske industrije u 2018. godini iznosila 16,5 milijardi dolara. Broj prodanih jedinica je također bio rekordan i iznosio je 422.000. Prosječna vrijednost robota je 39.000 dolara, čime možemo zaključiti da je tehnologija ušla duboko u komercijalnu fazu. Najviši postotni rast, od čak 23 posto, zabilježen je u segmentu tzv. Cobota (kolaboracijskih industrijskih robota), odnosno robota koji su dizajnirani da dijele radni prostor s ljudima. Također, Mlinarić navodi kako u komercijalnom letu pilot upravlja avionom tri do sedam minuta, dok ostalo radi stroj.
Prema istraživanju analitičke kuće McKinsey, 45 posto svih aktivnosti na tržištu rada može biti zamijenjeno danas dostupnom tehnologijom, ali svega pet posto radnih mjesta može biti u potpunosti automatizirano. Iako samo 5% poslova može u potpunosti biti automatizirano, studija pokazuje da 60 posto poslova može automatizirati 30 posto ili više njihovih osnovnih aktivnosti. Stoga, budućnost rada nije crna, manji broj poslova će nestati, neki će nastati, no svi poslovi će se transformirati, zaključuje Mlinarić. Cjeloživotno učenje i konstantno ulaganje u znanje i kompetencije Mlinarić smatra presudnim za uspjeh na tržištu rada.
Mlinarić navodi kako su promjene u IT industriji brže no u ostatku industrija, jer IT industrija stvara i pokreće tehnološke trendove. Prema podacima iz 2016, prosječan broj robota u Hrvatskoj je šest, a u svijetu čak 74 na 10.000 zaposlenika – po čemu se vidi da Hrvatska kaska te kako postoji puno prostora za rast i napredak. Izlaganje je Mlinarić završio objavom o strateškom partnerstvu s kompanijom BE-terna. Kroz sinergiju s kompanijom BE-terna fokus će ostati na regionalnom tržištu, ali se otvara globalni potencijal i daljnje mogućnosti rasta.
U predavanju „Intelligent business of the future – artificial and natural“, Igor Pavleković iz Microsofta govorio je o konceptima poslovanja budućnosti. Pavleković kaže kako je budućnost načelno teško predvidljiva, no ono što je jasno je da će se tehnologija u poslovanju značajno promijeniti u odnosu na današnju. Prema istraživanju analitičke kuće IDC, količina podataka koje generiramo do 2025 će porasti 10x, a IoT tržište povezivih uređaja će do 2020 biti vrijedno 1,29 trilijuna dolara. Analitička kuća Deloitte kaže kako će do 2020. godine 82 posto organizacija koristiti neki vid umjetne inteligencije u poslovanju.
Na pitanja „Treba li nas biti strah?“ i „Kojom brzinom prihvatiti promjenu?“, Pavleković zaključuje: kad uklonite barijere, vaša organizacija će se osloboditi, a to je za umjetnu i prirodnu – ne budućnost, već sadašnjost.
Ivan Skender, Chief Digital Officer iz A1, na slučaju iz vlastite kompanije pokazao je kako je investiranjem u kulturu Agile kompanija A1 u posljednje dvije godine prošla uspješnu transformaciju u digitalnu kompaniju. Proces digitalne transformacije uspješno je proveden zahvaljujući promjenama u digitalnom iskustvu, digitalnim procesima i operacijama te digitalnim vještinama i kulturi. Skender napominje kako A1 budućnost poslovanja vidi u razvoju digitalne akademije, novog vodstva, otvaranja novih radnih mjesta te fleksibilnim modelima rada. Posebno je naglasio kako su u A1 krajem prošle godine pokrenuli projekt fleksibilnih oblika rada „Flexerica“, koji zaposlenicima kompanije omogućuje rad u fleksibilnom radnom vremenu, ali i fleksibilno mjesto rada. Skender vjeruje kako će ovim modelom kod zaposlenika potaknuti jaču produktivnost i bolju ravnotežu privatnog i poslovnog života.
U predavanju „Digital Agenda for Regional FMCG Multinational“, Mladen Pejković, stariji izvršni direktor u Atlantic Grupi, predstavio je digitalnu agendu Atlantic Grupe. Pejković je istaknuo kako je u 2018. značajno porasla potrošnja. U najvećoj je mjeri ovaj porast može se pripisati izdavanju malih potrošačkih kredita, koje su generirali bankovni sustavi umjetne inteligencije – stoga je, zaključuje Pejković, hrvatski gospodarski razvoj izravno povezan s umjetnom inteligencijom.
U prvoj fazi razvoja i provedbe digitalne agende, Pejković ključnim smatra postaviti kvalitetnu bazu – infrastrukturu, mrežu i sigurnost. U drugoj fazi valja uključiti sve segmente poslovanja: nabavu, logistiku, prodaju, marketing, ljudske resurse, financije i ostale. „Radite na čvrstim temeljima, koristite jasne prioritete, izbjegavajte primjere koji će biti avanturistički. Radite dugoročno, a kako je sve povezano, digitalizirajte - sve,“ poručuje Pejković.
Michael Mueller iz Raiffeisenbank Austria govorio je o korisničkom iskustvu koje donosi usavršavanje u organizaciji, kulturi, podacima i tehnologiji. Navodi kako zadnjih godina u Europi jačaju nove generacije bankarskih organizacija, te na primjerima WeChata i Alipaya zaključuje kako tehnologija snažno ulazi u bankarstvo, što rezultira potpuno otvaranjem novih, tehnološki moćnih fin¬¬¬tech startupa, a istovremeno ulaskom klasičnih banaka u digitalni svijet. Mueller naglašava kako u RBA promatraju, suosjećaju, personaliziraju te se, u konačnici, angažiraju. Fragmentirani podaci u naslijeđenim rješenjima najveća su prepreka u stvaranju besprijekornog, jedinstvenog iskustva, tvrdi Mueller te navodi kako danas sve postaje osobno te kako se nalazimo u dobu hiperpersonalizacije. Percepcija budućnosti RBA vodi u tri smjera: što se radi, tko radi i kako radi. Ulaganje u timove i jačanje talenata napravit će razliku, smatra Mueller. Navodi kako napori banke idu u smjeru pronalaženja novih načina poslovanja, šireg razumijevanja, promjenama u fizičkoj okolini, novim članovima tima s novim pogledima te općenite promjene u paradigmi uloge banke. U travnju 2018, banka je imala 1 Agile tim, 7 do kraja 2018, a do kraja ove godine imat će čak 12 Agile timova. Mueller zaključuje kako promjenu toliko ne čine samo nove stvari, već perspektiva i kombiniranje već dostupnog u rješavanju stvarnih potreba u stvarnom svijetu.
Prijepodnevni dio konferencije zaključio je Matjaž Fajfar, direktor Adacta Srbija, koji je održao izlaganje na temu inteligentnog poslovanja u nadolazećim 20-im i 30-im godinama. Fajfar je na primjeru najuspješnijih svjetskih kompanija pojasnio kako razmišljaju u Adacti i što kompanija planira raditi u narednih 20 godina kako bi klijentima isporučila najbolja poslovna rješenja.
U predavanju „The Winners of the 20ies“, Fajfar je ponovio kako će četvrta industrijska revolucija, ona digitalna, biti fundamentalna i promijenit će naše živote. U digitalnom svijetu imamo podatke o potražnji, a očekivanja naših kupaca će se mijenjati. Fajfar također kaže kako će organizacija budućnosti biti različita od današnje. Uspješna kompanija ne definira samo što radi, već i kako radi. Napori menadžmenta u smjeru Customer Success managementa ispravni su i svakako u njih treba investirati. Menadžer budućnosti bit će enabler, motivator, trener, talent hunter, a razlika između menadžera i zaposlenika će se smanjivati.
Fajfar kaže kako najbolje kompanije kontinuirano preispituju sebe i investiraju u talente. Životni vijek kompanija se skraćuje - prosječni životni tvrtke 1958. godine bio je 60 godina, a 2018. tek 15 godina. Razvoj tehnologije i tehnološke promjene jedan su od ključnih pokretača ovog trenda. Za učenje će u budućnosti unutar organizacije trebati postojati razvijen sustav. Za kraj, Fajfar poručuje: „Promjene treba prihvatiti. Budućnost je svijetla za sve koji će biti angažirani, učiti i djelovati. Bavite se novim tehnologijama, upoznajte ih, razvijajte talente.“
U poslijepodnevnom dijelu konferencije održana su paralelna tehnička predavanja s uvidom u tehnološke novitete i trendove, ali i studije slučaja, uspješne priče i iskustva.
8. Adactin godišnji susret
