Predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute Vlaho Hrdalo objavio je danas na Linkedinu kako je neugodno iznenađen činjenicom da su odbijeni svi prijedlozi kriptozajednice na eSavjetovanju.
Riječ je o prijedlozima na Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma s konačnim prijedlogom Zakona. Putem eSavjetovanja primljena su 22 prijedloga izmjena ili pitanja o navedenom zakonu, pri čemu ih je prihvaćeno šest, djelomično su prihvaćena dva, odbijeno ih je devet, a preostali su primljeni na znanje, odnosno nisu bili formulirani kao prijedlozi izmjene.
Jedna od UBIK-ovih primjedbi odnosi se na Članak 117. Zakona od obveznika zahtijeva da omoguće privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije, najdulje na rok od 72 sata. UBIK je u svom prijedlogu koji je odbijen, upozorio kako je ovaj zahtjev u suprotnosti sa samom prirodom kriptovaluta.
NE POSTOJI TEHNIČKI NAČIN DA SE JEDNOM ZADANA KRIPTOVALUTNA TRANSAKCIJA PRIVREMENO ZAUSTAVI
"Kriptovalutne transakcije su inherentno trenutne i nepovratne. Ne postoji tehnički način da se jednom zadana kriptovalutna transakcija 'privremeno zaustavi'. Čak i kada bi postojao tehnički način da se omogući privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije (a ne postoji), postoji problem izrazite volatilnosti cijene kriptovaluta. Cijena kriptovaluta je izrazito volatilna i samo u 2018. zabilježeni su slučajevi pada cijene bitcoina i do 20 posto u jednom danu. Cijene drugih kriptovaluta još su volatilnije te su zabilježeni i mnogo veći padovi u jednom danu. Postavlja se pitanje tko preuzima rizik financijskog gubitka sredstava zbog volatilnosti (klijent ili društvo). Nametnuti društvima koja se bave razmjenom kriptovaluta da omoguće tehnički neizvedivo privremeno zaustavljanje obavljanja sumnjive transakcije i/ili da preuzimaju rizik financijskog gubitka sredstava zbog volatilnosti, za ta bi društva značilo prestanak djelovanja u RH." - navodi se u UBIK-ovoj primjedbi.
S obzirom da se Ministarstvo prilikom odbijanja prijedloga pozvalo na EU zakonodavstvo, rep.hr je Hrdala upitao kako je to riješeno u drugim državama Europske unije, na što je odgovorio kako nije upoznat s time, ali je od jednog slovenskog pravnika čuo kako u njihovom zakonodavstvu takva mjera ne postoji. UBIK je ponudio i suvislo alternativno rješenje za odgovornost zbog gubitka uzrokovanog volatilnošću, no ono nije prihvaćeno.
KRIPTOMJENJAČNICE KOJE NASTAVE S POSLOVANJEM OČITO NE BI PROVODILE MJERE ZAKONA
UBIK je upozorio i kako izmjene Zakona ugrožavaju i poslovanje kriptomjenjačnica na način da prema članku 14 stavku 10 nalažu
da su, kao i banke, dužne primijeniti mjere pojačane dubinske analize stranke ukoliko je utvrđen visok rizik za pranje novca. S obzirom da kriptomjenjačnice u Hrvatskoj imaju po nekoliko tisuća novih klijenata mjesečno, svakodnevne pojačane dubinske analize predstavljale bi nepremostiv teret za infrastrukturu društva i vrlo vjerojatno zatvaranje poslovanja. Štoviše, UBIK je istaknuo i kako kriptomjenjačnice koje nastave s poslovanjem nakon uvođenja ovakvog propisa, očito ne bi provodile mjere Zakona.
Kao kompromisni prijedlog rješenja UBIK je predložio da se one razmjene kod kojih i društvo i klijent za platnu transakciju u fiducijarnoj valuti koriste bankovni račun pri banci registriranoj u EU izuzmu, jer su banke u državama članicama obveznici provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, a stranke koje vrše uplatu s računa banaka država članica su već prošle pojačanu dubinsku analizu u svojoj banci te bi bilo kakva ponovna analiza od strane društva koje pruža uslugu razmjene bila izlišna, no i taj prijedlog je odbijen.
