Ideja koja se danas često, možda češće čuje nego "blockchain", je "De-Fi", skraćenica od "decentralised finance."
Radi se o tome da se kao nadogradnja na mogućnosti koje pružaju blockchainovi s pametnim ugovorima stvara infrastruktura koja omogućuje financijske usluge koje mogu, a ne moraju biti slične onima u "stvarnom svijetu." Ulogu institucija i regulatora imaju algoritmi, implementirani u spomenutim pametnim ugovorima, koji barem u principu nisu podložni problemima ljudske greške, korupcije, sporih institucija ili državnih utjecaja. Ideal je bio i ostao stvoriti svjetsku distribuiranu, decentraliziranu infrastrukturu na kojoj se mogu izvoditi transakcije vrijednosti u najširem smislu, koja je zbog toga što njom upravljaju algoritmi, otporna na probleme koji se događaju kada takvim sustavom upravljaju ljudi. Naravno, implementacija takve infrastrukture i dalje ovisi o tome kakve namjere i sposobnosti imaju oni koji pišu pametne ugovore, no svijetla strana je što je programski kod pametnih ugovora posve vidljiv u blockchainu i svatko ga može pogledati, te u teoriji odlučiti sam da li mu se može vjerovati. Ako imate izbora.
ŠTO SU BLIC POZAJMICE?
Jedna od mogućnosti De-Fi svijeta koja je nedavno došla pod povećalom su "flash loans" ili "blic pozajmice," financijski instrument koji omogućuje posudbu proizvoljne količine kriptovaluta, bez jamstva i kamata, uz uvjet da se posuđeni iznos vrati unutar istog bloka u blockchainu. Blokovi su način grupiranja transakcija i u slučaju Ethereuma, najpopularnije platforme za pametne ugovore i De-Fi, stvaraju se otprilike svakih 15 sekundi. Tih 15 sekundi je "prozor" unutar kojeg treba obaviti sve planirane radnje s posuđenim iznosom i vratiti ga natrag. Ingeniozno je da i posudbu i vraćanje nadgledaju algoritmi te se posudba neće niti izvesti ako nije vraćena u istom bloku, te će sve radnje stoga propasti zajedno. Za one koji nude kriptovalute na posudbu je to doslovno radnja bez ikakvog rizika, a za posuđivače je ogroman svijet mogućnosti, ako mogu sastaviti radnje dovoljno brzo. Dakako, to ne rade ljudi nego programi.
U stvarnom svijetu je već desetljećima poznat pojam high frequency trading, obavljanje transakcija vrijednosnicama uz velike brzine, često se radi o milisekundama, zbog čega su stvarane i nadograđivane fizičke komunikacijske infrastrukture samo da bi jedna burza, banka ili fond bili brži od konkurencije. S obzirom na to, blockchain trenutno čak i ne postavlja tako brzi tempo.
ARBITRAŽOM DO ZARADE
Danas je sustav burzi i platformi za trgovanje kripto-imovinom vrlo širok i razgranat, te zbog ljudskog djelovanja na svakoj od njih, postoji dobra šansa da će se cijene na jednoj platformi razlikovati od cijene na drugoj. Slično kao što jedna tržnica može imati manje cijene jabuka od druge, i onda netko može kupiti jabuke na prvoj i prodati na drugoj uz profit, se događa sa burzama i platformama u kripto svijetu. Takav način zarađivanja se zove arbitraža, ime koje je došlo od realnih burzi. Evo što se može dogoditi kad se spoje mogućnosti blic pozajmica i arbitraže:
(Klik na fotografiju otvara veći prikaz u novom prozoru)
Na slici je pojednostavljena lista akcija koje su se dogodile u jednoj transakciji, tj. sa jednim pametnim ugovorom (jer je to najlakši način za osigurati da se sve događa u jednom bloku). Spomenuti pametni ugovor je napravio 50 internih transakcija sa pametnim ugovorima na pet različitih platformi, te je za uloženih 45 tisuća dolara ostvario prihod sa još dodatnih $43 tisuće, tj. gotovo poduplao investiciju.
Ova pojednostavljena lista akcija je dobar prikaz što se dogodilo, no generirana je strojno i ne bi trebala uključivati transakciju s Aave jer nije bitna za glavnu priču. Detaljan prikaz svega što se dogodilo je dostupan kad se pogleda transakcija 0x01afae47b0c98731b5d20c776e58bd8ce5c2c89ed4bd3f8727fad3ebf32e9481 na Ethereumu, npr. na ovoj adresi .
Osoba, koja će vjerojatno ostati anonimna osim ako sama ne objavi svoj identitet, je napravila blic posudbu oko 405 tisuća valute USDC, dodala svojih 45 tisuća USDC, kupila 1071 ETH na drugoj platformi, prodala ih za blizu 492 tisuće USDT na trećoj platformi, pretvorila ih u skoro isti iznos USDC na toj istoj, poslala iznos da "zaradi kamate" na četvrtu, gdje je zaradila oko $500 i došla do oko 493 tisuće USDT, pretvorila USDT u USDC na petoj i onda vratila posuđenih 405 tisuća USDC, uz profit od oko $43 tisuća.
PREDUVJETI I POSLJEDICE
Da bi ovo bilo moguće, mora postojati oveći broj burzi i platformi koje nude De-Fi pametne ugovore koji automatski obavljaju radnje posudbe, pretvorbe valuta i računanja kamata, mora se napisati pametni ugovor koji ih zajedno koristi u jednoj transakciji, te mora postojati iznimno dobra povezanost ovih platformi da se oveći broj operacija tog pametnog ugovora na vrijeme propagira i izvede.
Fascinantna činjenica je da se sve ovo dogodilo bez direktnog utjecaja ijednog čovjeka - kao prvo, prebrzo je da bi netko ručno provjeravao i odobravao transakcije, kao drugo, sve se dogodilo po pravilima algoritama, i to je sasvim legitimna radnja.
Pošto svatko s dovoljno znanja može napisati ovakve pametne ugovore, za pretpostaviti je da će prilike za ovakve arbitraže biti sve manje, te će se na taj način stabilizirati cijelo tržište, no u međuvremenu se pojavljuju tvrdnje da to što algoritmi omogućuju ovakve radnje nije dovoljno da se te radnje smatraju legalnima, te se osobe koje ih izvode prozivaju "hakerima." Naravno, takav stav je potpuno kontra glavnog razloga zašto De-Fi postoji u ovakvom obliku, a to je da algoritmi a ne ljudi budu arbitri što je moguće i legalno.
