Direktor sustava mikroplaćanja Knopso Mislav Malenica u intervjuu za rep.hr otkrio je kako sadašnji način punjenja računa predstavlja tek prvu fazu projekta mikroplaćanja, ta kako se u Hrvatskoj tek spremaju za puno veći korak - izlazak na tržište SAD-a.
(Mislav Malenica, fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)
Za projekt Knopso uspjeli ste dobiti relativno veliku investiciju. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?
U Hrvatskoj ne postoji tradicija investiranja u Internet projekte, a tako nešto je vjerojatno i logično jer smo samo za rijetke od njih ciljano tržište pa je i investitorima mnogo teže procijeniti kako će se stvari odvijati na tržištima koja ne poznaju tako dobro.
Kod nas je također vrlo teško gurati projekte koji odmah ne donose profit, a pogotovo ako se planiraju investicije u više faza. Mislim da bi čak i Google i Facebook vrlo teško startali ovdje.
Imajući sve to na umu, moram priznati da je u našem slučaju uz tim, ideju, upornost i uloženi trud vjerojatno jedan od bitnih čimbenika bila i sreća. Odnosno trebalo se naći u pravo vrijeme na pravom mjestu.
Na čemu se zasniva Knopso?
Izvorna ideja nastala je analizom problema novinske industrije. Od novinskih kuća očekujemo da stvaraju kvalitetan, što onda znači i skup sadržaj, a u isto vrijeme ako nije tiskan na papiru nismo ga spremni platiti.
Iako imamo dojam da su sadržaji i usluge na Internetu besplatni, u stvarnosti ih već plaćamo gledanjem reklama. Jer se pozornost koju nam te reklame ugrabe prodaje oglašivačima i to su često jedini prihodi internetskih portala ili servisa poput Google-a.
Činjenica da će senzacionalistički članak, prekopiran s neke druge internetske stranice, a koji će pročitati 100,000 ljudi donijeti 100 puta više prihoda, zbog 100 puta većeg broja prikaza reklama, nego kvalitetan članak koji će pročitati samo 1,000 ljudi uzročnik je tabloidizacije medija o kojoj svi pričaju.
Mi smo taj postojeći poslovni model samo malo presložili. oglašivač sada plaća direktno korisniku gledanje reklame ili isprobavanje svoga servisa, a korisnik zarađenim novcima plaća pristup sadržajima i servisima. U konačnici se i dalje novcima oglašivača financira rad portala i servisa, ali sada su korisnici ti koji određuju koliko koji sadržaj ili usluga vrijedi.
Na što se taj novac troši?
Iako plaćanje preko Knopsa od korisnika ne zahtjeva da ima kreditnu karticu ili Internet bankarstvo, ne traži ga da unosi privatne podatke niti da plaća svojim novcem ipak je jedan dodatni korak odnosno napor koji mora učiniti i mi mu ga moramo opravdati kvalitetom i novim mogućnostima.
Ovdje ključnu ulogu imaju naši partneri koji se ne moraju prilagođavati oglašivačima već kreiraju proizvode isključivo po željama korisnika. Korisnici trenutno mogu slati sms poruke bez ikakvih reklama ili bojazni da će im netko na neželjeni način iskoristiti broj mobitela, mogu poslati fax, kupiti bon za mobitel, osvojiti ulaznice za koncert ili neku predstavu, donirati... Vrlo brzo će i nove usluge poput Internet govornice s koje će moći zvati na mobitele i fiksne linije u zemlji i inozemstvu.
(Mislav Malenica, fotografija snimljena mobitelom Nokia C7)
Plaćanje u Vašem sustavu je moguće jedino na način da se pregleda sadržaj nekog oglašivača. Nije li to dosta ograničavajuće s obzirom da će neki ljudi radije platiti nego gubiti vrijeme.
Oglašivački novci u prvom redu služe kako bi uklonili barijeru s kojom se suoči svaki korisnik kada naiđe na nešto što se plaća. Nekada je morao razmišljati o tome da li izvaditi kreditnu karticu i ostaviti svoje podatke i novac na stranici, sada mora odlučiti da li pročitati oglas. Ukoliko mu se usluga svidi i ne može prikupiti dovoljno oglašivačkog novca ili ne želi na to gubiti vrijeme logično je da mu se omogući i uplata novca preko kreditne kartice, internet bankarstva ili npr. kupovinom bona na kiosku.
Ciljate li na širenje ako ostvarite uspjeh u Hrvatskoj?
Projekt nikada nije ni bio zamišljen kao lokaliziran isključivo za naše tržište. Hrvatska je testni poligon. Cilj nam je okupiti partnere koji će na temelju naše tehnologije tržištu ponuditi jedinstvene proizvode ne samo na polju digitalnog sadržaja i usluga već i u oglašivačkoj industriji, a onda zajedno s nama izaći na tržišta regije, EU i SAD-a.
Imate li u tvrtki prodajnih stručnjaka, čini se da ste previše orijentirani na tehnološki dio na štetu prodaje i marketinga.
Ne komuniciramo direktno niti s korisnicima niti s oglašivačima, već nudimo tehnološko rješenje pružateljima sadržaja i usluga te oglašivačkim agencijama. Oni korisnicima odnosno klijentima nude svoje sadržaje i usluge. Stoga su za naš rad u ovom trenutku mnogo bitnije presales aktivnosti za koje je opet ključna visoka razina tehničkog znanja. Osnovni zadatak je pomoći našim partnerima da izvuku maksimum iz ove tehnologije kako bi ponudili što bolji proizvod na tržištu sa što jasnije izraženim komparativnim prednostima.
Bojite li se da bi Vam neki veliki i moćniji sustav mogao preoteti ideje. Odluči li se na primjer neka banka za razvoj nečeg sličnog, nije li ona zbog količine sredstava koje bi mogla investirati u velikoj prednosti?
Za projekte poput našeg nisu ključna sredstva već percepcija tržišta i zamah. Ukoliko možemo dokazati da nas korisnici vide kao uslugu bez koje više ne mogu i ako brojke budu jasno pokazivale da će skaliranjem ovo postati iznimno isplativ posao sva u budućnosti potrebna sredstva lako ćemo osigurati.
Knopso je u 3 i pol mjeseca otkako je tržištu skupio gotovo 30,000 korisnika bez ikakvih ulaganja u marketing. Korisnici prepoznaju usluge koje su im preko nas dostupne kao kvalitetne i transparentne i sami šire vijest o njima, a kako uključujemo nove usluge u ponudu ova brojka će sve brži i brže rasti.
ZADNJIH OSAM INTERVJUA NA REP.HR:
    |
    |
