Novi Zakon o fiskalizaciji predviđat će uvođenje QR koda na fiskalizirane račune kako bi olakšala njihova provjera.
Informacija je to koju su prije tri dana objavili hrvatski mediji poput Tportala, koji je pojasnio kako se navedena mjera planira uvesti do 2022. godine kako bi se olakšalo korištenje JIR i ZKI zapisa na računima. Oni su dugi, često isprintani malim fontom i predstavljaju nabacane brojeve, slova i druge znakove koje je teško prepisati u web formu za provjeru računa, zbog čega ljudi nisu motivirani provjeravati je li neki račun doista fiskaliziran.
Dodavanje QR koda na račune riješilo bi problem prepisivanja dugog niza znakova, ali i stvorilo potrebu za nadogradnjom softvera za izdavanje računa, a u nekim slučajevima i potrebu kupnje novog printera.
Rep.hr je za komentar navedenog prijedloga upitao Igora Vukmirovića iz tvrtke Neoinfo i Damira Sabola iz tvrtke Microblink. Neoinfo je u proteklih šest godina obavio niz implementacija fiskalizacije, a razvio je i svoju fiskalnu blagajnu, dok je Microblink poznat po svojim OCR rješenjima kojima bi se moglo riješiti jednostavno učitavanje JIR-a s računa i tako izbjeći potrebu za velikim izmjenama.
IGOR VUKMIROVIĆ: QR KOD IMAJU DRŽAVE KOJE SU PREUZIMALE SOFTVERSKI MODEL FISKALIZACIJE NAKON HRVATSKE
"Prijedlog uvođenja QR koda na fiskalne račune smatram dobrodošlom i korisnom doradom postojećeg zakona i mehanizma. Naime, svatko tko je bar jednom pokušao prepisati ZK ili JIR u aplikaciji Porezne uprave zna koliko je to teško. Riječ je o prepisivanju čovjeku besmislenih nizova od 30-tak znakova i činjenica je da netko mora biti stvarno motiviran da provjeri je li račun fiskaliziran ili ne. A nekakva laka provjera fiskaliziranost računa jedan je od glavnih ideja iza postojećeg rješenja fiskalizacije, inače čemu se uopće ti brojevi ispisuju na računu?
QR kod bi tu značajno olakšao ovu provjeru, bilo kojoj zainteresiranoj strani, od inspekcije do običnog građanina koji želi npr. sudjelovati u nagradnoj igri Porezne uprave.
Da je QR kod dobro rješenje svjedoči i činjenica da je on uključen u zakonima u svim zemljama koje su preuzimale softverski model fiskalizacije nakon Hrvatske - redom Slovenija, Češka, Austrija, Slovačka, Albanija,… Ja pretpostavljam da on kod nas nije bio uključen 2013., kada je fiskalizacija startala, zbog toga što je tada na tržištu još bilo dosta matričnih, linijskih printera koji nisu podržavali ispis QR koda. Sada je prilika da taj tehnološki nedostatak ispravimo.
Je li moguće cijelu stvar riješiti računalnim prepoznavanjem teksta umjesto QR koda? Pretpostavljam da da. No, QR kod je široko prihvaćen standard za rješavanje upravo problema prepisivanja složenih nizova znakova, poput primjerice URL adresa, i svatko od nas već na mobitelu ima mogućnost čitanja QR koda. U QR kodu može biti primjerice link na stranicu Porezne uprave gdje se odmah vidi je li račun fiskaliziran ili ne. U slučaju prepoznavanja teksta, korisnik bi na mobitel morao instalirati specijaliziranu aplikaciju i taj korak bi mogao biti jednaka prepreka kao što je danas prepisivanje ZK ili JIR kodova."
DAMIR SABOL: PREPOZNAVANJE POSTOJEĆIH RAČUNA UŠTEDJELO BI TVRTKAMA DESETKE MILIJUNA KUNA
"Microblink proizvodi tehnologiju za čitanje teksta kamerom mobilnih uređaja. To radimo već više od pet godina kad smo proizveli software za plaćanje računa mobilnim uređajem, tzv. Slikaj i plati tehnologiju.
U međuvremenu smo znatno razvili tehnologiju prepoznavanja teksta i za neke druge primjene. Jedna od njih je čitanje teksta s računa izdanih na POS uređajima. Taj softverski proizvod zovemo BlinkReceipt i radimo ga s partnerima u USA gdje se koristi za čitanje računa mobilnim telefonom i analizu kupljenih proizvoda unutar aplikacija za cash-back, kupone i retail nagrade. Mjesečno se našom tehnologijom čita i obrađuje i preko deset milijuna računa.
Vjerujemo da danas imamo najbolju tehnologiju za čitanje sadržaja računa s POS uređaja na svijetu a koja radi iznimno dobro. Naša bi se tehnologija već danas mogla iskoristiti da se provjeravaju fiskalizirani računi već za koji mjesec, bez potrebe da svi obveznici fiskalizacije mijenjaju printere. Time bi se dobile dvije stvari - omogućila bi se trenutna provjera računa već za sljedeću godinu tj. ne bi trebalo čekati nekoliko godina za prilagodbu i uštedjeli bi se deseci milijuna kuna tvrtkama izdavateljima za prilagodbu opreme."
